Knjižnice grada Zagreba Dioklecijanova palača Ruđer Bošković Ivana Orleanska Marko Marulić – Judita Leonardo da Vinci Champolion Nikola Tesla Ivan Gundulić Pierre i Marie Curie Friedrich Hoelderlin Šibenska katedrala
Prikaz za godinu:        Poredaj po:       

IVANČEVIĆ, Radovan
Datum rođenja
13.2.1931
Datum smrti
17.1.2004
Područje
kultura
Izvori
TKO je tko u Hrvatskoj. Zagreb, 1993.
Opis
Povjesničar umjetnosti In memoriam Velikan hrvatske povijesti umjetnosti Smrću prof. dr. Radovana Ivančevića s hrvatske kulturne scene odlazi jedan od posljednjih velikana hrvatske povijesti umjetnosti / Intenzivnim radom prkosio je bolesti do zadnjih dana ostajući upornim borcem za hrvatsku kulturnu baštinu, kako povijesnu tako i suvremenu ZAGREB, 18. siječnja – Nakon duge i teške bolesti, kojoj je svojim intenzivnim radom prkosio gotovo do zadnjih dana, u bolnici Sestara milosrdnica u subotu je na večer u 73. godini preminuo prof. dr. Radovan Ivančević. Njegov je posljednji javni nastup bio pred Božić u Gliptoteci HAZU gdje je na otvorenju izložbe Stjepana Planića održao predavanje o tome arhitektu, djelom kojega se intenzivno bavio. Mjesec dana prije na Interliberu je promovirao i novo izdanje Jahnsonove »Povijesti umjetnosti«, koju je priredio za hrvatsko izdanje, te mu dodao »Antologiju hrvatskih spomenika« na što su Jahnsonovi nasljednici izdavačkih prava pristali. U toj posljednjoj godini života, unatoč bolesti, bio je i glavni koordinator za obnovu mostarskoga Staroga mosta, za kojega se borio od trenutka njegova rušenja. Bio je inicijator obnove Meštrovićeva paviljona u Zagrebu, restauracija kojega je, pod budnim Ivančevićevim vodstvom, dovršena prošle godine. Povjesničar umjetnosti prof. dr. Radovan Ivančević rođen je 13. veljače 1931. u Banjoj Luci. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1955., a doktorirao 1965. tezom o gotičkoj arhitekturi Istre, bio je redoviti profesor. Tu je predavao nacionalnu srednjovjekovnu umjetnost i renesansu te ikonografiju. Uz to, na Arhitektonskome fakultetu predavao je dizajn i vizualne komunikacije, te vizualnu kulturu na Akademiji dramskih umjetnosti. Dr. Ivančević objavio je dvjestotinjak znanstvenih studija o hrvatskoj srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti, o modernoj arhitekturi, zaštiti ambijenata i starih urbanih cjelina, o ikonologiji te vizualnim komunikacijama. Objavio je i nekoliko knjiga u kojima je redovito davao ne samo povijesno umjetničke, nego i kulturološke sinteze, među kojima posebno mjesto zauzima »Umjetničko blago Hrvatske«. Prošle godine izašla mu je i druga knjiga »Za Zagreb (suprotiva mnogima)« za koju je dobio Nagradu grada Zagreba te Nagradu »Ivan Filipović«. Ona odražava njegov odnos prema gradu u kojem je sagledavao, afirmirajući je, modernu arhitekturu, ali jednako tako i baštinu boreći se uvijek protiv onoga što je ugrožava. Takav je bio uvijek – u prvom planu bio mu je strukovni moral i građanska hrabrost. Boreći se za afirmaciju hrvatske kulturne baštine u svijetu (ponajviše zahvaljujući njemu šibenska je Katedrala uvrštena na Unescovu listu svjetske baštine), smatrao je da prvo sami moramo spoznati njezine vrijednosti. Stoga je i nizom scenarija i TV-filmova o hrvatskoj likovnoj baštini nastojao širiti ta obzorja znanja. Teško je nabrojiti sve njegove doprinose hrvatskoj kulturi (bio je dugi niz godina i predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske). No sigurno je da njegovom smrću s hrvatske kulturne scene odlazi jedan od posljednjih velikana hrvatske povijesti umjetnosti. Vesna Kusin http://www.vjesnik.hr/html/2004/01/19/Clanak.asp?r=kul&c=1


");