Nanotehnologija: http://www.antoniosiber.org/nanotehnologija.html

Mekana i vlažna nanoznanost: http://www.antoniosiber.org/mekana_i_vlazna_nanoznanost.html

Nanoznanost i medicina budućnosti: http://www.antoniosiber.org/nanoznanost_i_medicina_buducnosti.html

Načinjeno od grafena: http://www.antoniosiber.org/nacinjeno_od_grafena.html

Svemir u svemiru (prvi dio): http://www.antoniosiber.org/svemir_u_svemiru_1.html

Svemir u svemiru (drugi dio): http://www.antoniosiber.org/svemir_u_svemiru_2.html

Svemir u svemiru (treći dio): http://www.antoniosiber.org/svemir_u_svemiru_3.html

Samosastavljač i teleportacija: http://www.antoniosiber.org/samosastavljac_i_teleportacija.html

Emisija "Treći element": https://www.youtube.com/watch?v=vpLFr26eytE


O novoj tribini u medijima:
http://ipress.hr/techno/nanotehnologija-stizu-solarne-ploce-i-zasloni-od-grafena-31875.html
http://dalje.com/hr-zagreb/nova-znanstvena-tribina-otvorena-temom-o-nanotehnologiji/503978

Objavljeno:
26.3.2014. 22:38:00 NEWS-H3265738
Nova znanstvena tribina otvorena temom o nanotehnologiji
ZAGREB, 26. ožujka 2014. (Hina) - Nova prirodoznanstvena tribina "Eppur si muove" otvorena je večeras temom o nanotehnologiji i u Galeriji Kupola zagrebačke Gradske knjižnice privukla brojne slušatelje, koje je zanimalo što će im o nanotehnologiji reći znanstvenici kojima je ona područje znanstvenoga zanimanja i rada.
Koordinatorica nakladništva i webmaster Gradske knjižnice Ismena Meić istaknula je da je ta knjižnica pokrenula tribinu kako bi senzibilizirala građane i svoje korisnike za znanstvene teme i za bogatu zbirku knjiga s raznih područja znanosti koju imaju.
Tribinu je vodio znanstveni savjetnik na zagrebačkom Institutu za fiziku Antonio Šiber, koji je i moderirao razgovor o temi. U razgovoru su sudjelovali znanstvenici Marko Kralj, autor mnogih radova iz područja nanoznanosti i nanotehnologije, a zadnjih se godina bavi grafenom, Tomislav Vuletić, čije je znanstveni interes usredotočen na područje mekane tvari i biofizike, odnosno fizike DNA i tehnologije očitavanja DNA, te znanstveni novak Sanjin Marion koji radi na području fizike virusa.
Jedna od zadaća tribine bila je i 'demistificirati' nanočestice pa je tako Sanjin Marion spomenuo da su one posvuda oko nas, a nalaze se i na starim predmetima kao što je stakleni pehar iz 4. stoljeća s likom Likurga koji je, ovisno o osvjetljenju, crvene ili zelene boje, a uzrok tomu je što su u staklo dodane nanočestice zlata i srebra. Naravno, objasnio je Marion, majstor koji je to radio nije znao da su to nanočestice, ali je znao za efekt koji će izazvati njihovo dodavanje u staklo.
Damaščanska sablja iz 17. stoljeća još je jedan primjer da su majstori znali da dodavanjem sitnih čestica srebra i zlata mogu pojačati čvrstoću materijala, rekao je Marion. Dodao je da su šire poznati primjeri nanonočestica u živim organizmima - sedef koji stvaraju školjke, boje na krilima leptira te noge guštera, koji na vršcima prstiju imaju sitna 'četkasta' vlakna kojima se pripijaju za podlogu.
Nanočestice se pak općenito definiraju kao superfine čestice veličine od 1 nm do 1 mikrona, a njihovim dodavanjem materijalima se poboljšava čvstoća, tvrdoća, te druga mehanička svojstava. U nanotehnologiji se promjenom veličine nanončestica mjenjaju njihova magnetska, optička i električna svojstva.
Njihova primjena je raznolika i u medicini - od liječenja malignih stanica, do toga da su glavni sastojak krema za sunčanje.
Danas se puno govori o grafenu, a Marko Kralj objasnio je da je zapravo riječ o jednoj atomskoj ravnini grafita, odnosno o dvodimenzionalnoj ugljikovoj strukturi debljine jednog atoma. Kao zanimljivost spomenuo je da se grafen može, primjerice, jednostavno mehanički 'oljuštiti' s grafitne olovke pomoću selotejpa. Kralj je istaknuo da je grafen, koji je gotovo potpuno proziran, pokazao spektakularna svojstva pa je tako, među ostalim, vrlo čvrst i do sto puta jači od čelika, a i izuzetno je rastezljiv.
Među brojnim pitanjima publike bilo je i ono o primjeni grafena u skoroj budućnosti, s čim u vezi je Kralj rekao da se očekuje da će se u roku od pet godina početi primjenjivati na solarnim pločama te na na zaslonima 'na dodir'.
(Hina) xipet ytr

Pogledajte video