Zlatno doba Podsuseda – pabirci prošlosti

Izložba 17.10.2016. - 01.12.2016. Knjižnica Podsused
Podsused uz naselja Dolje, Bizek, Goljak, Jagodišće i Jarek najzapadniji je dio grada Zagreba. Razvija se kao samostalno naselje do 1950. godine kada biva administrativno pripojen gradu Zagrebu.

Krajem XIII. st. prvi put se spominje tvrđava Sused, čija je uloga bila nadzor nad cestom koja vodi iz Zagreba prema Hrvatskom Zagorju, te savski prijelaz prema Samoboru i Sloveniji. Podsused koji se razvio podno Susedgrada malo je i beznačajno naselje sve do dolaska željezničke pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak koja je puštena u promet 1862. godine. Izgradnjom mosta 1884. omogućena je izgradnja uskotračne pruge Samoborček koja je puštena u promet 16. siječnja 1901. godine. [1]

Blizina prometnih putova omogućila je razvoj naselja, a doprinos gospodarskom razvoju bila je i izgradnja Tvornice cementa (1908.) koja zapošljava razmjerno veliki broj ljudi.

Polovicom 19. stoljeća u Hrvatskoj se javljaju elementi građanskog života. Zagreb postaje središtem iz kojega se širi hrvatska nacionalna svijest te on zadobiva ulogu objedinjavajućeg središta za cijeli rascjepkani hrvatski prostor. Razdoblje je to intenzivnog razvitka Zagreba kao modernoga grada u urbanističkom i kulturnom pogledu. Utemeljuju se kulturne ustanove od ključnoga značenja ne samo za Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku. Za vrijeme tzv. 'utemeljiteljskoga doba' u cijeloj srednjoj Europi osnivaju se ustanove odgojnoga značenja, koje svojom prosvjetnom, općekulturnom djelatnošću kao i umjetničkom produkcijom nastoje utjeloviti i širiti estetički ideal toga razdoblja. Opći društveni napredak krajem stoljeća zahvaća i Podsused, zahvaljujući izgradnji željeznice, te izgradnjom nasipa,  prometnom povezivanju, stvaraju se uvjeti za prostorno širenje i razvoj naselja, te demografski rast. U vrijeme 'utemeljiteskog razdoblja' Podsused se širi, dobiva prostor središnjeg dijela, odnosno trg, uz gostionice, obrtničke radnje i trgovine, dobiva mitnicu uz most 1888., zgradu jednorazredne Obće pučke škole 1891. (danas zgrada Knjižnice)  te iste godine i planinarski dom.  Bogato prirodno zelenilo pratila je i visoka ekološka svijest lokalnih stanovnika te je Hrvatsko planinarsko društvo 1890. godine uredilo perivoj podno ruševina Susedgrada.[2] Podsused postaje urbanim naseljem. Iza 1910. godine zbog stalnog doseljavanja i visokog prirasta, te pod utjecajem naglog razvoja Zagreba osobito nakon 1923. godine  Podsused se sve više razvija. U periodu između dvaju svjetskih ratova tzv. Zlatnog doba Podsuseda društveni život kroz društva iznimno je bogat i raznolik, uz već spomenuti planinarski dom gradi se i kupalište 1924. godine, uz  'obiteljske  kuće, niću vile i ljetnikovci s bogatim zelenim okućnicama oblikovanih u tzv. ladanjskom, cottage stilu. Početkom dvadesetog stoljeća posađen je i drvored divljeg kestena koji se proteže i danas duž Podsusedske aleje i nastavlja preko Podsusedskog trga.'
 
[1] Šegota, Tomislav. Podsused : razvoj i preobražaj naselja pod utjecajem Zagreba.//Geografski glasnik br.16-17 (1954-55), 81-96.
[2] Župan, Sunčica: Podsused, stanje i mogućnosti jednog kvarta.//Dostupno na: http://www.arhitekti-hka.hr/hr/novosti/podsused----stanje-i-mogucnosti-jednog-kvarta,150.html

Virtualno izdanje izložbe možete pogledati ovdje.