"Dobri loši" i "loši dobri" književni tekstovi

Književni petak 15.02.2019. | petak Gradska knjižnica Početak događanja: 20.00 Galerija Kupola, 3. kat
Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

U književnosti nisu rijetki primjeri književnih tekstova (uglavnom) dobrih pisaca koji su estetski promašeni, pa ih možemo nazvati uspješnima ili "dobrima" u većini aspekata, iako su u ključnima podbacili. Isto tako, postoje neki tekstovi koji su istinski "loše" napisani, ali su i vrlo uspješni (npr. romani Dana Browna), pa su kao takvi zanimljivi za proučavanje i diskusiju. (L. Š.)

​Gošće: Petra Ljevak, Jelena Zlatar Gamberožić

Urednik i voditelj Književnog petka: Lovro Škopljanac

 

Dobar, loš, uspješan


Prva ovogodišnja tribina Književnoga petka pod uredničkom palicom Lovre Škopljanca, višeg asistenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za temu je imala intrigantan i na prvi pogled enigmatičan naslov: Dobri loši i loši dobri književni tekstovi. Iza te verbalne zavrzlame krije se književnim kritičarima i teoretičarima zanimljiv fenomen: postojanje književnih tekstova koji su uglavnom loši, ali s jednom ili dvije sastavnice dovoljno dobri da postanu popularni, i oni koji su uglavnom dobri ili odlični, ali s jednim ili dva elementa koji ih, u cjelini, čine neuspjelima. Prvi su uglavnom veoma popularni, zabavni, čitki ali i plitki romani poput onih Dana Browna ili Paula Coelha, dok su drugi ambiciozna neuspjela djela inače dobrih i uglednih pisaca, nobelovaca, mogli bismo reći – klasika književnosti.

Gošće večerašnje tribine bile su nakladnica Petra Ljevak i književnica i sociologinja Jelena Zlatar Gamberožić. Prvi dio večeri prošao je u eksplikaciji teme te preciziranju termina u odnosu na književne fenomene. Diskusija je pokazala da oko nekih pojmova nije lako postići suglasnost, kao i to da pojedini književni fenomeni klize izvan dohvata pojmovnog okvira. Tu je svakako primarno pitanje ukusa i subjektivnog doživljaja pojedinog književnog djela te statusa nekog autora u odnosu na čitateljstvo, kao i povijesne paradigme, duha vremena koji na neočekivan način iznjedri književnu uspješnicu.

Tako su neki autori omiljeni i štovani poput religijskog kulta: npr. spisateljica J. K. Rowling i ciklus romana o Harryju Potteru imaju sljedbu kakve respektabilne kršćanske denominacije, iako o kvaliteti njezine književne umješnosti malo književnih kritičara i teoretičara ima dobro mišljenje.

Treba reći da je urednik i voditelj Lovro Škopljanac žarom istinskog književnog istraživača, zajedno sa svojim gošćama pokušao doći do srži same stvari i odgovora na pitanje koje su to osobine književnog djela koje bi ga mogle učiniti uspješnim, ako već ne književnim klasikom. Ukoliko su formalne sastavnice takvog uratka jednostavnost pripovijedanja i poprilična plošnost likova i fabule, u tematskom smislu to mora biti djelo koje širem čitateljstvu otkriva nešto novo i nepoznato, pa čak i pomalo misteriozno. I kad bolje razmislimo, književna djela svih navedenih autora imaju taj „nesvodivi“ supstrat koji je put k uspjehu, dok s druge strane mnogim dobro napisanim djelima nedostaje taj mali korak koji bi ih učinio podjednako uspješnima.

Večerašnja tribina možda i nije dala sve odgovore na postavljena pitanja, ali je potaknula svakog posjetitelja da razmisli o vlastitom ukusu i osvijesti kriterije svojih afiniteta. Sasvim dovoljno za jednu književnu večer, zar ne?  
Siniša Nikolić
član uredništva Književnog petka