ARTkvART- Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter

Izložba 12.09.2017. - 13.10.2017. Knjižnica Kajfešov brijeg
Nakon predstavljanja u Knjižnici Vladimira Nazora, Domu za starije Sv. Josip, Knjižnici Kustošija i Podsused, izložba ARTkvART - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter može se pogledati u Knjižnici Kajfešov brijeg.

Izložba je nastala kvartovskom suradnjom MSU – Zbirke Richter i Knjižnice Vladimira Nazora, a sastoji se od 18 panoa na kojima se predstavlja Zbirka i rad Vjenceslava Richtera. U Knjižnici Kajfešov brijeg  mogu se vidjeti 8 panoa. Izložbom obilježavamo 100. obljetnicu rođenja svestranog stvaraoca, likovnog umjetnika i arhitekta.

Vjenceslav Richter, arhitekt, likovni umjetnik, urbanist, teoretičar, strastveni eksperimentator na području geometrije i istražitelj novih mogućnosti likovnog izražavanja, zajedno sa suprugom Nadom Kareš Richter 1980. godine poklonio je gradu Zagrebu svoju obiteljsku kuću na Vrhovcu 38 i zbirku umjetničkih radova s idejom stvaranja mjesta za proučavanje konstruktivističke umjetnosti i okupljanja mladih umjetnika, a ujedno i nove “točke” na kulturnoj karti grada Zagreba. Zbirka je 1998. godine predana na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti i to je bio početak intenzivnog rada na stručnoj obradi umjetničkih radova Vjenceslava Richtera, ali i suradnje kustosa muzeja i umjetnika, usmjerene prema stvaranju uvjeta za otvaranje zbirke javnosti.

Prizemlje vile na Vrhovcu preuređeno je u izložbeni prostor namijenjen stalnom postavu darovanih radova dok je okoliš uređen kao park skulptura. Izložbeni prostor otvoren je za javnost 2000. godine., a donacija je 2007. godine proširena vrijednom arhivskom ostavštinom Vjenceslava Richtera koju je poklonila njegova supruga .Želja je ukazati na „kvartovsku“ atrakciju nekada autentičan životni i radni prostor Vjenceslava Richtera, a danas mjesto kulturnih događanja.

Vjenceslav Richter radio je različite projekte, od Vile Zagorje s Kazimirom Ostrogovićem ( danas Predsjednički dvori), Nacionalnog muzeja u Alepu u Siriji, zagrebačkih Raketa, i jednog od najuspješnijih međunarodnih paviljona za EXPO u Bruxellesu 1958, kuće za umjetnika Ivana Rabuzina pa do utopijskih projekata.

Autorice izložbe: Petra Cegur i Marina Jurišić.