Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb

Čitateljski klubovi 13.01.2014. - 31.12.2019. Knjižnica Novi Zagreb Početak događanja: 18 sati
Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb okuplja knjigoljupce koji u razgovoru o knjigama žele razmijeniti svoja mišljenja i dojmove, ne boje se promjena perspektive i vole se prepustiti argumentiranoj raspravi kako bi profinili osobni doživljaj kvalitetnog štiva. Ako se prepoznajete u ovom opisu, čekamo vas s radošću i toplim čajem!
Na prvom sastanku upoznali smo se s načinom rada čitateljskog kluba i razmijenili čitateljska iskustva.

Zamisao je da svi čitamo istu knjigu i da se sastajemo u knjižnici jednom mjesečno i to ponedjeljkom u 18 sati. 
Voditeljica kluba: Milena Ajduković, prof.

Prve knjige koje smo čitali u prosincu, a prokomentirali 13. siječnja 2014. godine bile su pripovijest "Kreutzerova sonata" L. N. Tolstoja i roman Margriet de Moor "Kreutzerova sonata", prepuni međusobnih poveznica i nadahnuti glazbenim djelom/djelima.
 
U siječnju smo čitali roman portugalskog pisca J. E. Agualuse "Prodavač prošlosti", a o njemu smo razgovarali na sastanku 10. veljače 2014. u 18 sati.  Jer, kaže:
"Ispričat ću vam jednu nevjerojatnu priču. Ispričat ću vam je jer znam da mi nećete vjerovati. Želim tu nevjerojatnu priču, priču o svom životu, zamijeniti za drugu, jednostavniju i postojaniju . Za priču običnoga čovjeka. Dat ću vam nemoguću istinu, a vi mi dajte običnu i uvjerljivu laž - može?"

U veljači smo se podijelili u dvije grupe, svaka čita svoje. Prva grupa čitala je "Ponoćnu ljubavnu gozbu" francuskog pisca Michela Tourniera 10. ožujka 2014. u 18 sati preispitala "može li književnost biti lijekom ljubavnicima u nevolji", kojima prijatelji pripovjedači grade "kuću od riječi u kojoj će moći dalje živjeti".

Druga grupa čitala je "Emigrante" njemačkog autora W. E. Sebalda, te 24. ožujka 2014. u 18 sati razmatrala što je sve autor istraživao, zašto je sakupljao fotografije i dokumente i koja je sve mjesta događaja obilazio kako bi nastala ova "poetska proza koja leprša između zbilje i mašte, tajanstveno satkana i, unatoč rafiniranim strategijama zbunjivanja ipak bolno jasna".

Sastanak u travnju održan je iznimno u petak, 11. travnja 2014. u 18 sati. Tema je bila roman domaćeg autora, Kristiana Novaka "Črna mati zemla". Ovaj i od kritike i od čitateljske publike jednoglasno hvaljeni roman bavi se stvarnim i nestvarnim sjećanjima iz ranog djetinjstva:

"Iznenada pritiješnjen spoznajom da bi ga daljnje manevriranje između aranžiranih komadića fabriciranih sjećanja vodilo samo sve dalje i od samoga sebe i od dragih ljudi, uspješan mladi pisac pokušava konfrontirati stvarne događaje koje je potisnuo i pokopao duboko u zaboravljenu sliku djetinjstva koje se (ni)je dogodilo."

Na razgovoru o knjizi pridružio nam se i sam autor, Kristian Novak, otkrivši nam još neke detalje o nastanku svoga romana, koji je u prošloj godini bio najprodavaniji roman domaćeg autora, a rado nam je i potpisao naše knjige!

5. svibnja 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "Ester : uzaludna ljubav" mađarskog autora Sandora Maraija, zato što "...ništa ne dolazi u pravo vrijeme, život nam ništa ne daje u onom trenutku kad smo spremni... A ti, zapravo, nisi istinski željela tu ljubav. Nije dovoljno samo nekoga voljeti. Mora se voljeti tako da ni kradljivac, ni tuđa namjera, ni zakon, pa bio on Božji ili svjetovni, baš nitko i ništa ne može protiv te ljubavi. Nismo se voljeli dovoljno hrabro... u tome je bila naša nesreća. A to je već tvoj grijeh, jer je muška hrabrost u ljubavi tek neznatna..."

2. lipnja 2014. u 18 sati. razgovarali smo o romanu "Povratak kući" njemačkog autora Bernharda Schlinka, koji je svjetsku slavu stekao romanom "Žena kojoj sam čitao". Roman "Povratak kući" svojom temom nudi cijeli niz asocijacija o životnom "putovanju prema istini i ljubavi", o spoznaji, razumijevanju i opraštanju. Knjiga je objavljena u Algoritmovoj biblioteci "Zlatko Crnković vam predstavlja" te je ovaj izbor bio svojevrsno odavanje priznanja Zlatku Crnkoviću, uredniku i prevoditelju koji je svojim dugogodišnjim trudom i postignućima na području izdavaštva trajno zadužio hrvatsku kulturu.

22. rujna 2014. u 18 sati: Preko ljeta bavili smo se Venecijom, tako da nam je stožerni tekst bio "Smrt u Veneciji" Thomasa Manna, uz još neki koji se sadržajno veže uz Veneciju, bio to roman s radnjom koja se odvija ondje, bilo esejistički tekst, bilo povijesni... Na izbor je bilo ponuđeno Milane Vuković Runjić "Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima", Erice Jong "Serenissimu", krimić po izboru Donne Leon (Venecijanski finale, npr.), "Venecija je riba" Tiziana Scarpe, "Venecija : Knjiga metamorfoza" Vladimira Pištala, "Vodeni žig" Josifa Brodskog, Predraga Matvejevića "Druga Venecija", Victora Canninga "Venecijanska ptica", Nicolasa Remina "Snijeg u Veneciji".

 6. listopada 2014. u 18 sati istraživali smo kako književnost "metabolizira" i varira jednu temeljnu priču u više inačica, pa smo svi čitali priču "Modrobradi" Charlesa Perraulta, pripovijest "Modrobradi i njegovih sedam žena"  Anatolea Francea, plus po izboru jedan od sljedećih romana: "Plavobradi" Amelie Nothomb, ili "Modrobrada" Margaret Atwood, ili "Modrobradi" Kurta Vonneguta, ili "Plavobradi" Maxa Frischa. 

3. studenoga 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu "Trajna ljubav" engleskog autora, dobitnika brojnih uglednih nagrada, Iana McEwana.

1. prosinca 2014. u 18 sati razgovarali smo o romanu  "Prokleta avlija" nobelovca Ive Andrića i proslavili svoj prvi rođendan!

Na prvom susretu u novoj godini, 12. siječnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu "Alamut" Vladimira Bartola. Slovenski autor napisao je ovaj roman još 1938. Nakon što je prijevod na francuski jezik objavljen 1988., roman "Alamut" postao je bestseler. Ubrzo je izašao i talijanski prijevod s preporukom Umberta Eca. Miljenko Jergović u pogovoru izdanju V.B.Z. iz 2006. - preveo Josip Osti - kaže kako je "Vladimir Bartol svojom (...) biografijom i književnim djelom najsličniji Cortu Malteseu. Intelektualni avanturist. Zahvaljujući njemu Slovenija je postala važna tačka književnoga Orijenta."

9. veljače 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu irskog pisca i pjesnika Gerarda Donovana "Julian Winsome". Unatoč tome što kaže: "Puhnuo je hladan vjetar. Zatvorio sam vrata i nagurao pod njih ručnik da zaustavim propuh. Tada učinim nešto što činim rijetko za zimskih mjeseci: pogledam na sat. Bila su tri sata i četiri minute...."

9. ožujka 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu austrijskog pisca Arna Geigera "Priča o starom kralju koji nije mogao pronaći svoj dom".

13. travnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu Andrea Gidea "Krivotvoritelji novca". Ovo djelo francuskog nobelovca objavljeno 1925. godine književna povijest bilježi kao najambicioznije - izrazito oštra kritika društva uzornih građana "krivotvoritelja morala", izvedena revolucionarnim postupkom u kojem autor varira intelektualnu igru, gdje se isprepleću autorove estetske preokupacije.

4. svibnja 2015. u 18 sati tema nam je bio roman poljske spisateljice Olge Tokarczuk "Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju". Autorica je jedna od najpopularnijih i najčešće prevođenih suvremenih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestižnih priznanja. Na hrvatski su joj dosad prevedene tri knjige.

1. lipnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu Williama Trevora "Priča o Lucy Gault" koji je 2002. bio u najužem izboru za nagradu Man Booker.

29. lipnja 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu argentinskog pisca Guillerma Martineza "Oksfordski niz", laki krimić "špikan" s malo matematičke logike u rješavanju serije krimi-slučajeva kao uvod u ljetni odmor!

Prvi sastanak nakon ljetne stanke održali smo 21. rujna 2015. u 18 sati. Tijekom ljeta tema nam je bila otok/otoci/otočnost - i doslovno - putopisno, zemljopisno, povijesno, esejistički, i višeslojno metaforički i simbolički, jednim dijelom i prema riječima engleskog pjesnika Johna Donnea: No Man is an Island = Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje...
Jesmo li ili nismo "otoci", pratili smo u odabranom nizu naslova koji su bliže ili tek simbolički i asocijativno vezani uz temu otoka, ako nikako drugačije, a ono barem naslovom. Svi čitamo roman Renata Baretića "Osmi povjerenik" plus još jedan ili više predloženih naslova: A. Huxley "Otok", U. Eco "Otok prethodnoga dana", J. Rhys "Široko Sargaško more", M. Koščec "Otok pod morem", I. Allende "Otok ispod mora", R. L. Stevenson "Otok s blagom", E. Hemingway "Otoci u struji", V. Hislop "Otok", D. Miloš "Otok snova", S. Lovrenčić "Savršen otok", P. Matvejević "Mediteranski brevijar", N. Šerić "Pučinski otoci srednjeg Jadrana"...

5. listopada 2015. u 18 sati razgovarali smo o romanu "Kućni pištolj" južnoafričke nobelovke Nadine Gordimer

2. studenoga 2015. u 18 sati razgovarali smo o putopisnom romanu cijenjenog engleskog putopisca i romanopisca Colina Thubrona "Prema posljednjem gradu" u kojemu se petero ljudi uputilo peruanskim Andama, tragovima starih Inka čiji duh impregnira na osobit način cijelo putovanje, nukajući putnike da se susretnu "s tajnama prošlosti i sadašnjosti" , napokon i sa samima sobom, jer se svaka duša "zagleda u sebe, svaka je dovedena do ruba istine o sebi. Hoće li se pronaći ili zauvijek izgubiti, pitanje je koje ostaje dokraja otvoreno dok planine prijeteći poručuju da nitko tu nije nevin."

Za sastanak koji smo održali 16. studenoga 2015. u 18 sati čitali smo roman "Pereira tvrdi" Antonija Tabucchija, jednog od najznačajnijih suvremenih talijanskih pisaca, dobitnika mnogih književnih nagrada u Italiji i svijetu. Kao vrstan poznavatelj portugalske književnosti, osobito pjesništva Fernanda Pessoe, objavio je nekoliko djela nadahnutih Portugalom koji je smatrao svojom drugom domovinom. I ovaj roman o kojemu će biti riječi na sastanku kluba nalazi se u toj skupini, budući da mu je naslovni lik ili "lik", tajanstveni Portugalac "po imenu Pereira o kojem se više ništa neće doznati". 

30. studenoga 2015. u 18 sati s filologinjom Nives Opačić razgovarali smo o jezičnim temama i dilemama povodom izlaska iz tiska drugog, proširenog izdanja njezine knjige "Reci mi to kratko i jasno : hrvatski za normalne ljude" (Znanje, Zagreb, 2015.) i predstavili autoričinu novu knjigu putopisa "Malena mjesta srca moga"  (Alfa, Zagreb, 2015.). U pripremi za razgovor s prof. Opačić čitali smo njezine knjige "Iza riječi : prtinom i cijelcem", "Hrvatski u zagradama : globalizacijske jezične stranputice", "Hrvatski jezični putokazi : od razdraganosti preko straha do ravnodušnosti", "Moja draga škola", "Reci mi to kratko i jasno : hrvatski za normalne ljude", "Riječi s nahtkasna i kantunala :(preko noćnog ormarića", "Pod Velikim mjedvjedom : špartanje po sjevernoj hemisferi", "Hrvatski ni u zagradama : globalizacijska jezična teturanja", "Novi jezični putokazi : hrvatski na raskrižjima".

Za sastanak održan 14. prosinca 2015. u 18 sati čitali smo roman Mathiasa Enarda "Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima".
Priča nas vodi u 16. stoljeće: "...Enardov roman oslanja se na povijest, ali je i nadopisuje. On je kronika o nekoliko zaboravljenih tjedana svjetske povijesti, priča o dvojici velikih umjetnika, ali i fascinantno razmišljanje o prirodi stvaralačkog čina, o simbolu nedovršenog djela, o sponama između civilizacija. Most koji će Michelangelo sagraditi danas se ne vidi, ali nevidljivi mostovi ponekad su i najtrajniji..."

Prvi sastanak u 2016. godini održali smo 11. siječnja 2016. u 18 sati. Čitali smo roman Virginije Woolf "ORLANDO", zaigranu i istodobno odvažnu priču koja odbija sva ograničenja - historijska, fantastička, metafizička, sociološka, napisanu kao da je biografija, a čitati se može i kao povijest engleske književnosti u satiričnom obliku. Roman je više puta adaptiran, dvaput za kazalište i jednom za film.

8. veljače 2016. u 18 sati razgovarali smo o romanu portugalskog romanopisca Josea Saramaga "SVA IMENA". Roman je švedska akademija ubrojila među osam autorovih najboljih djela na temelju kojih mu je dodijelila Nobelovu nagradu za književnost 1998. godine.

7. ožujka 2016. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman britanskog autora Toma McCarthyja "OSTATAK". Koliko je kritika u pravu kad ovaj roman označuje kao "inteligentnu i apsurdnu satiru potrošačke kulture" i koliko je umjesno pitanje je li "ljudska egzistencija ikad doista izvorna ili je uvijek neka vrsta oponašanja ili predstave", pokušali smo i sami procijeniti iz ovog suvremenog štiva.

4. travnja 2016. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman F. M. Dostojevskog "KOCKAR", napisan 1866. godine, "...u osnovi priča o paklu kockarnice i o demonima ruleta koji zagospodare čovjekom, o sljepilu koje proizlazi iz strasti i ovisnosti za kockom..."

Na sastanku održanom 2. svibnja 2016. u 18 sati, razgovarali smo o romanu Milana Kundere "BESMRTNOST".

30. svibnja 2016. u 18 sati tema sastanka bio je roman švedskog autora Hjalmara Söderberga "DOKTOR GLAS". Roman koji je u vrijeme svog prvog objavljivanja (1905.) izazvao skandal zbog ozbiljnih i uvijek aktualnih moralnih pitanja koja postavlja, izuzetno je cijenjen u skandinavskim zemljama, "klasik koji se često citira".

Tema sastanka održanog 27. lipnja 2016. u 18 sati bio je roman irskog pisca Johna Banvillea "MORE" za koji je 2005. godine dobio uglednu nagradu "Booker". Autor uživa glas jednog od najboljih suvremenih pisaca na engleskome jeziku. Za prijevod ovoga romana Mia Pervan dobila je godišnju nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca 2006. godine.

Tijekom ljeta 2016. čitali smo pripovijest L. N. Tolstoja "OBITELJSKA SREĆA" uz jedan ili više naslova po izboru od sljedećih ponuđenih: I. Lo-Johansson: Sreća, B. Russell: Osvajanje sreće, D. Morris: Što je sreća, S. C. Shea: Sreća jest!, S. Salzberg: Istinska sreća, G. Lipovetsky: Paradoksalna sreća, D. Chopra: Vrhunska sreća, B. Hellinger: Sreća koja ostaje, M. Nabati: Sreća ili Kako biti svoj, P. Bruckner: Neprestana ushićenost : esej o prisilnoj sreći, G. K. Rubin: Projekt : Sreća, F. Lenoir: O sreći : filozofsko putovanje, A. Schopenhauer: O mudrosti života, D. Gilbert: Mit o sreći, D. Niven: 100 jednostavnih tajni sretnih ljudi, A. P. Kezele: Stvaranje sreće, D. Miljković-M. Rijavec: Tri puta do otoka sreće, S. Szabo: Svaki dan može biti sretan, M. Csikszentmihaly: Flow, A. Badiou: Metafizika stvarne sreće, H. Summers: Knjiga o sreći, J. Haidt: Hipoteza o sreći, C. Simon: Čekajući sreću, M. Foley: Doba apsurdnosti, T. Šćavina: Koordinate sreće, P. Teilhard de Chardin: O ljubavi i o sreći, A. De Botton: Arhitektura sreće, J. Horvat: Vilikon
O pročitanome smo razgovarali na prvom jesenskom sastanku u ponedjeljak, 19. rujna 2016. u 18 sati.

Za sastanak održan u ponedjeljak, 17. listopada 2016. u 18 sati čitali smo roman Raula Mitrovicha (alias Feđa Šehović) "OSLOBAĐANJE ĐAVOLA". Roman je objavljen 1987. godine, a tema mu je veliki potres koji je 6. travnja 1667. pogodio Dubrovnik. Razgovor o romanu bila je prigoda da govorimo i o povijesti grada Dubrovnika. Na sastanku nam se pridružio i novinar, književnik i kantautor Stjepo Martinović, i sam autor nekoliko pripovjednih djela s povijesnom tematikom, koji je uz gitaru otpjevao nekoliko mediteranskih balada i predstavio vlastite knjige. Susret se odvija u Mjesecu hrvatske knjige, te je bio otvoren za sve zainteresirane.

U ponedjeljak, 14. studenoga 2016. u 18 sati, tema sastanka bila nam je roman australskog autora Chrisa Womersleyja "SHRVAN". O tome trileru kritika govori kao o mračnoj priči o obiteljskim tajnama i čovjekovoj potrazi za pravdom. Autoru je to do sada najcjenjenije djelo za koje je dobio nagrade ABIA (Australian Book Industry Award) i Indie za najbolji roman objavljen u 2011. godini.

Na sastanku koji smo održali u ponedjeljak, 12. prosinca 2016. u 18 sati razgovarali smo o romanu "SRAMOTA" južnoafričkog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2003. godine, Johna Maxwella Coetzeea. Roman je 1999. nagrađen uglednom nagradom Booker, kritika kaže "mračan i okrutan roman koji sumnja u moralni boljitak novog vremena", te ga naziva portretom nove Južnoafričke Republike.

Prvi sastanak u 2017. godini održali smo u ponedjeljak, 9. siječnja 2017. u 18 sati. Čitali smo knjigu "POVRATAK MARTINA GUERREA" povjesničarke Natalie Zemon Davis. Autorica prepričava stvarni događaj iz 16. stoljeća o kojemu je do danas napisano više knjiga, a nadahnuo je i dramu i operetu i film. Knjiga je napisana 1983., u Hrvatskoj je objavljena 2001. Književni kritičar Kruno Lokotar u svom prikazu piše kako je "Povratak Martina Guerrea" Natalie Zemon Davis historijski bestseler u najboljem smislu riječi.

Drugi sastanak održali smo 6. veljače 2017. u 18 sati. Čitali smo roman mađarskog klasika Dezső Kosztolányija "ANNA ÉDES", koji je u izvorniku objavljen prvi put 1926.godine, a pripada među najbolja djela svojega autora. Prema romanu je snimljen i zapaženi igrani film.

6. ožujka 2017. u 18 sati razgovarali smo o romanu austrijskog autora Daniela Kehlmanna "F". Višestruko nagrađivani i na brojne svjetske jezike prevođeni suvremeni autor u romanu "F" duhovitom i blago ironičnom manirom preispituje "sveto trojstvo religije suvremenog čovjeka - novac, umjetnost i Boga" balansirajući s velikim temama o sudbini i predodređenosti, istini i laži, a ponajprije o izvornosti i krivotvorini, doslovnom i prenesenom mediokritetstvu.

3. travnja 2017. u 18 sati tema sastanka bio nam je roman suvremene hrvatske autorice Nade Gašić "VODA, PAUČINA" objavljen 2010. godine u izdanju Algoritma.
"... ovo je roman o - krivnji. A s krivnjom se teško nositi, kao i s oprostom, kao i sa zaboravom. Sve što vrijedi je teško..." (Kruno Lokotar)

Prvi svibanjski sastanak održali smo 2. svibnja 2017. u 18 sati, a razgovarali smo o psihološkom trileru suvremene njemačke autorice Juli Zeh "DEKOMPRESIJA". Roman je s njemačkoga prevela Latica Bilopavlović Vuković, a objavila Fraktura 2015. "Zeh izvrsno opisuje nehaj i perverznost bogatih i slavnih... Ovo je priča o opsesiji - statusom, izgledom i celebrity kulturom..." (The Independent)

Na sastanku održanom 29. svibnja 2017. u 18 sati. u gostima nam je bila novinarka i spisateljica Iva Ušćumlić, autorica romana "DUHOVI" (Strmec Samoborski, EKOmobilis, 2013.) koji je osvojio kritiku i publiku "svojom istančanošću, toplinom i poetičnošću". Ovom prigodom razgovarat ćemo o Ivinom novom romanu koji je iz tiskare izišao prije tri mjeseca, "OMARA" (Zagreb, Durieux, 2017.) : "'Omara' daje atmosferičnu sliku vrućeg ljetnog Zagreba kada nestaje jedna žena i košmara u koji se pretvara život njenih bližnjih. S iznimno napetom radnjom isprepliće se unutarnji život protagonista te analiza jedne ljubavi pa tekst naposljetku prerasta u metafizičko propitkivanje ontologije tog najvažnijeg od svih osjećaja: od čega se sastoji, što ga okida i što prekida."
Razgovor s autoricom i predstavljanje njezine nove knjige bio je otvoren za sve zainteresirane, a članovi su čitali "Omaru".

26. lipnja 2017. u 18 sati održali smo zadnji sastanak prije ljeta. Čitali smo povijesni roman Ivana Supeka "HERETIK", romansiranu biografiju Rabljanina Markantuna Dominisa (Gospodnetića, 1560 - 1624.), prirodoznanstvenika, padovanskog profesora matematike, logike, retorike i filozofije, senjskog biskupa, splitskog nadbiskupa... 

Za prvi jesenski sastanak koji smo održali u ponedjeljak, 18. rujna 2017. u 18 sati čitali smo roman Pavla Pavličića "VEČERNJI AKT". Uz taj tekst koji smo čitali svi, članovi su mogli odabrati nešto od sljedećega štiva:

Dylan Thomas: PORTRET UMJETNIKA KAO MLADOG PSA, Pavao Pavličić: LJUBAV ZA DOSADNE KNJIGE, Roberto Calasso: TIEPOLOVA RUŽIČASTA, Roberto Calasso: BAUDELAIREOVA SJENICA, Stephen Greenblatt: WILL U VREMENU, J. P. Eckermann: RAZGOVORI S GOETHEOM, Ivan Meštrović: RAZGOVORI S MICHELANGELOM, Miroslav Krleža: MICHELANGELO, Mildred Clary: MOZART : svjetlo Božje, Barbara Meier: FRANZ LISZT, Norbert Elias: MOZART : sociologija jednog genija, Phillip Vandenberg: SIKSTINSKA KAPELA, Jonathan HARR: IZGUBLJENA SLIKA MICHELANGELA MERISIJA ZNANOG KAO CARAVAGGIO, Marc Chagal: MOJ ŽIVOT, Zdenek Mahler: GUSTAV MAHLER
Pierre Charras: FRANZOV REKVIJEM, Bob Dylan: KRONIKE, James Joyce: PORTRET UMJETNIKA U MLADOSTI, Franz Kafka: UMJETNIK U GLADOVANJU, Dorothy Leonhart: MOZART : jedna biografija, Martin Geck: JOHANN SEBASTIAN BACH, Fritz Hennenberg: WOLFGANG AMADEUS MOZART, Benvenuto Cellini: MOJ ŽIVOT, Max Brod: FRANZ KAFKA
 
…ili o nekim drugim umjetnicima, drugim umjetnostima, prema vlastitom izboru.

Za sastanak održan 16. listopada 2017. u 18 sati. čitali smo satirični roman "Candide ili Optimizam" u kojemu autor Voltaire kritički propituje različite filozofske i religijske teorije. Ovaj je sastanak održan u Mjesecu hrvatske knjige 2017. kojemu je središnja tema enciklopedija i enciklopedisti, a Francois-Marie Arouet, poznatiji kao Voltaire, jedan je od enciklopedista, filozof, povjesničar, publicist, dramatičar, romanopisac i pjesnik, enciklopedist i u izravnom smislu kao suradnik pothvata  izdavanja Enciklopedije i u širem smislu kao "čovjek univerzalnog znanja" i izuzetne nadarenosti.

13. studenoga 2017. u 18 sati razgovarili smo o romanu "Na rubu pameti" Miroslava Krleže. Roman kojega je naslov glatko ušao u  svakodnevne kolokvijalne situacije napisan je prije gotovo osamdeset godina, no s čitateljstvom komunicira kao da je napisan jučer.

11. prosinca 2017. u 18 sati. razgovarali smo o romanu "Doppler" suvremenog norveškog autora Erlenda Loea, koji je omiljen u svojoj domovini, a popularan je i među hrvatskim čitateljstvom zbog svojega osebujnog humora, ali i preciznih uvida u neuralgične točke visokotehnologizirane civilizacije i društva koje ponekad zaboravlja što je doista čovjeku bitno.

Članovi Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb razgovarali su o članstvu u klubu, svojim čitateljskim iskustvima i aktivnostima kluba s urednicom Hrvatskog radija Irenom Plejić Premec za emisiju "Između redaka" koja je emitirana 19. prosinca 2017. :
http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/izmeu-redaka/236850/

Na prvome sastanku u 2018. godini održanom 15. siječnja 2018. u 18 sati razgovarali smo o kratkim romanima dvojice španjolskoameričkih autora, "Starac koji je čitao ljubavne romane" čileanskog autora Luisa Sepulvede i "Kronika najavljene smrti" kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza.

O romanu Ede Popovića "Lomljenje vjetra" razgovarali smo na sastanku održanom 5. veljače 2018. Prema ocjeni kritike, "Lomljenje vjetra" autorov je najangažiraniji roman i vjerojatno najbolje književno djelo, koje krasi stilska odmjerenost i izbrušenost rečenice, te je prema mišljenju Darija Grgića prvi domaći pisac koji uspješno kanalizira svoje nezadovoljstvo (aktualnom) verzijom života...

Na sastanku održanom 5. ožujka 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu "Ljudi bez ičega" Ursule K. Le Guin. Nedavno preminula američka autorica spekulativne fikcije stekla je kultni status među ljubiteljima toga žanra, ali i među čitateljima koji ne prate osobito SF, jer, prema ocjeni Milene Benini, spisateljice, urednice i teoretičarke spekulativne fikcije, višestruko nagrađivana američka autorica antologijskih priča i romana u svojim je djelima stvorila složene narative "u kojima se dotiče tema koje se prostiru od antropologije i sociologije, preko kulturalne produkcije svih vrsta pa sve do pisanja i smisla".

U utorak, 3. travnja 2018. u 18 sati. tema razgovora bio nam je roman Slavenke Drakulić "Dora i Minotaur", u kojemu autorica rekonstruira život umjetničke fotografkinje Dore Maar, partnerice i muze velikog slikara Pabla Picassa, aktivne članice pariškoga nadrealističkoga umjetničkoga kruga.

U ponedjeljak, 30. travnja 2018. u 18 sati, razgovarali smo o romanu suvremenog grčkog pisca Makisa Tsitasa "Bog mi je svjedok".  Autor "duhovito, ponekad sarkastično, ali i s mnogo simpatije prema svom antijunaku, opisuje svakodnevnicu današnjeg grčkog društva, s naglaskom na karakter glavnog lika, u čijim će se monolozima mnogi čitatelji moći prepoznati."

28. svibnja 2018. u 18 sati tema sastanka bila je roman njemačke autorice Christe Wolf "Kasandra". Upustivši se u reinterpretaciju klasičnog grčkog mita o kćeri trojanskog kralja Prijama i kraljice Hekabe, kojoj je bog Apolon dao proročanski dar a kad se odupre njegovom nasilju, dar joj oduzima na način da ona i dalje znade sve što donosi budućnost, ali joj više nitko ne vjeruje, autorica mijenja fokus mitskoga zapleta i u priči o propasti antičke Troje progovara o temama kao što su smjena društvenih paradigmi, marginalizaciji, prošlosti, povijesti i zaboravu...

U utorak, 26. lipnja 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu suvremenog nizozemskog pisca Gerbranda Bakkera "GORE JE TIHO". Priča o životu, smrti, osamljenosti, izgubljenim snovima hvaljena je sa svoje "suspregnute nježnosti i lakonskoga humora".

Za prvi jesenski sastanak održan 17. rujna 2018. u 18 sati, čitali smo roman Hermana Melvillea "MOBY DICK".
Uz ovaj roman, prvi puta objavljen 1851. godine, koji povijest književnosti i književna kritika smatraju izvanrednim djelom svjetske književnosti, koji u američkoj kulturi zauzima "približno ono mjesto što ga u drugim, starijim literaturama imaju veliki nacionalni spjevovi - od Homerovih do Miltonova", gdje ispod cijele priče suptilan čitatelj može pronaći snažnu alegoriju koja smjera ilustrirati misterij ljudskog života, tekst višeznačne simbolike, adaptiran i za film, mogli smo odabrati i ponešto s preporučnog popisa:

Jules Verne: MATIJAŠ SANDORF ; ČUDNOVATA PUSTOLOVINA MISIJE BARSAC
Morten A. Stroksnes: KNJIGA O MORU
Jack London: ZOV DIVLJINE ; NA DIVLJEM SJEVERU ; ŽELJEZNA PETA
Joseph Conrad: SRCE TAME ; OBRIS SJENE
Amitav Ghosh: MORE MAKOVA
Stefan Zweig: MAGELLAN
Philip Caraman: MISIJA PARAGVAJ
Felipe Fernández-Armesto: TRAGAČI : globalna povijest istraživanja
Sonja Porle: ANĐELE ČUVARU CRNI
Davor Rostuhar: POLARNI SAN
Nejc Zaplotnik: PUT
Jozo Vrkić: I U SIBIRU ŽIVE LJUDI
Ernesto Che Guevara: DNEVNIČKI ZAPISI – MOTOROM PO LATINSKOJ AMERICI ; BOLIVIJSKI DNEVNIK
Gustav Murin: KAKO JE MALEN OVAJ SVIJET

U ponedjeljak, 15. listopada 2018. u 18 sati čitali smo roman Jasne Horvat "AZ". Priča nas vodi u 9. stoljeće, u vrijeme bizantske carice Teodore, u osvit slavenske pismenosti... Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb pridružuje se obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige 2018. (15. 10. - 15. 11.), posvećenom temi Baš baština.

Na sastanku održanom u ponedjeljak, 12. studenoga 2018. u 18 sati razgovarali smo o romanu "KUGA" francuskog pisca, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1957. godine, Alberta Camusa.

U ponedjeljak, 10. prosinca 2018. u 18 sati tema razgovora bila je roman "KNJIGA ILUZIJA" klasika američkog modernog romana Paula Austera .

Prvi sastanak u 2019. godini održali smo 7. siječnja u 18 sati, a razgovarali smo o romanu engleskog romanopisca Johna Fowlesa "KOLEKCIONAR". Autor gradi priču s trilerskim zapletom na osnovi opsesivne skupljačke strasti glavnog junaka. Prema romanu snimljen je istoimeni film.

U ponedjeljak, 4. veljače 2019. u 18 sati razgovarali smo o noveli Henryja Jamesa "OKRETAJ ZAVRTNJA". Novela je prvi put objavljena u časopisu "Collier's Weekly" 1898., a nastala je u tradiciji gotičkog romana. Višekratno je adaptirana za kazalište, film i televiziju (Benjamin Britten je napisao i operu), te nadahnula cijeli niz književnih ostvarenja.

 4. ožujka 2019. u 18 sati. razgovarali smo usporedno o romanima dvojice turskih autora, čitamo "BIJELI ZAMAK" dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Orhana Pamuka, te "BIZANTSKI SULTAN" Selçuka Altuna.

U ponedjeljak, 1. travnja 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu "PRIPOVJEDAČ PRIČA" peruanskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost (za 2010. godinu), Marija Vargasa Llose : "... Llosa znalački miješa zbilju i fikciju, mitsko i fantastično...(...) u ovom romanu problematizira i uklapanje Indijanaca u službenu hispanofonu kulturu Perua."

U ponedjeljak, 29. travnja 2019. u 18 sati razgovarali smo o romanu suvremenog islandskog autora Jona Kalmana Stefánssona "NEBO I PAKAO". Ovom prigodom u goste nam je došla prevoditeljica romana, DOROTEJA MAČEK, professor emerita, dobitnica Nagrade Iso Velikanović za životno djelo u književnom prevodilaštvu (2017. godine), pa je sastanak kluba bi otvoren za sve zainteresirane, kao dodatni poticaj za čitanje ovog odličnog romana, prvog dijela trilogije "O dječaku" (drugi dio je "Tuga anđela", a završni "Ljudsko srce").

Sljedeći sastanak održat ćemo u ponedjeljak, 27. svibnja 2019. u 18 sati. Čitamo roman "SADRŽAJ TIŠINE" u kojemu španjolska spisateljica Lucía Etxebarria, ispisujući "uzbudljiv psihološki triler, s rajskom scenografijom, istodobno čarobnom i pogibeljnom, vješto vođen, (gdje) napetost ostaje na vrhuncu sve do posljednjih stranica" donosi "veliku temu postmodernizma: ljubav i njezinu nemogućnost..."