U mjesecu siječnju, srcu zime, predstavljamo izbor iz dnevničke proze iz fonda Knjižnice Savica. Iako se riječi siječanj i sjećanje svojim postankom ne mogu dovesti u vezu, pa se tako siječanj najčešće dovodi u vezu s glagolom sjeći (sječa drva) ili pridjevom svečan, a sjećanje se izvodi iz riječi sjeta (duševno stanje blage tuge i čežnje), ipak se može reći da je siječanj često sjetan mjesec, mjesec u kojem teret sjećanja katkad snažno iziđe na površinu.

Zatvorenost, hladnoća, neizvjesnost novoga početka, teška godina iza nas, sve su to okidači koji nas mogu dovesti do osjećanja siječanjske sjete i do potrebe da posegnemo u vlastitu riznicu sjećanja kako bismo osvijestili što je to što nas čini sjetnima. I tada možemo posegnuti za dnevnikom, pisanim svjedočanstvom koje podnosi svaku našu emociju i sve naše (samo nama) važne priče. Bilo da čitamo stare dnevnike ili poželimo započeti novi. Itekako je preporučljivo pisati dnevnik, naročito u vremenu u kojem živimo, prepunom izazova. Ali oprezno!

Kada nečiji život, djelo ili sudbina postane kulturno i povijesno dobro, tada i dnevnik postaje zanimljivim dodatkom životopisu i djelu poznate osobe, bez obzira na to je li ta osoba željela da se njezini intimni zapisi učine javnima ili ne. Je li, primjerice, Kurt Cobain zamišljao da će nakon njegove smrti njegova udovica Courtney Love prodati izdavačka prava na 23 privatne bilježnice zapisa, misli, svakovrsnih intimnih bilježaka? Dnevnici Astrid Lindgren pronađeni su pak 11 godina nakon njezine smrti, u košari za rublje u njezinu stanu. Anais Nin tajno je vodila svoje dnevnike kako ne bi povrijedila supruga Huga.

S druge strane, život francuske spisateljice George Sand sam je po sebi zanimljiv za književnu obradu, a njezini dnevnički zapisi daju odličan uvid u život nekonvencionalne žene ispred svoga vremena. Dnevnik Anne Frank rasplakao je mnoge generacije i postao književnim simbolom stradanja Židova u vrijeme nacizma. Njemu se pridružuje i nedavno objelodanjeni Dnevnik Renije Spiegel, još jedne stradale djevojke. A upravo se ovoga mjeseca, 28. siječnja, obilježava Dan sjećanja na holokaust.

Bilo kako bilo, dnevnici su neizostavan dio književne baštine, neki kao vrhunska književna djela, neki kao važno svjedočanstvo vremena. I svakako nam pomažu da se kroz ogledalo misli druge osobe ogledamo i sami.

Poveznice na odabrane knjige nalaze se ispod opisa. Tako možete provjeriti njihovu dostupnost u našoj ili drugim knjižnicama te ih rezervirati telefonski ili preko kataloga.
 

Fotografije naslovnica preuzete su iz mrežnog kataloga Knjižnica grada Zagreba.

 
Dnevnik Anne Frank

„Tamo gdje postoji nada, postoji i život. Ona nas puni svježom hrabrošću i ponovno nas čini jakima.“

Najpoznatiji svjetski dnevnik i potresno svjedočanstvo o progonu Židova u vrijeme nacizma pisala je Annelies Marie Frank od 12. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1944. Dnevnik je nastao u Amsterdamu, u stanu skrivenom iza police s knjigama, koji je njezinoj obitelji služio kao utočište sve dok nisu otkriveni 1944. i deportirani u koncentracijske logore. Anna nije dočekala kraj rata; umrla je od tifusa u veljači ili ožujku 1945. u dobi od 15 godina. Dnevnik je nakon rata pronašao i objavio njezin otac Otto, jedini preživjeli član obitelji Frank.

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/38IOxj6
 

Bračni dnevnik, Clara i Robert Schumann

„U subotu, 21., sanjarili smo navečer uz malenu bocu šampanjca; sretni su to trenuci, tako sjediti uz svoju ženu i uživati, dok su vani još zima i led. Ništa nije bolje od toga, naročito nakon dovršenog posla, s dobrom voljom da se započne nešto novo.“

Poznati glazbenici Clara i Robert Schumann na početku su braka zajedno pisali dnevnik ostavivši zanimljivo svjedočanstvo o životu u Leipzigu četrdesetih godina 19. stoljeća, o glazbenoj sceni i značajnim osobama iz kulturnog života toga grada. Dnevnik daje uvid i u njihovu intimu, veliku ljubav, ali i probleme povezane s njihovim glazbenim karijerama.

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/2XEHVvJ


Dnevnik ljubavi, Anais Nin

„Većinu života provela sam u dugom, dugom čekanju, koje sam obogaćivala kako sam najbolje znala, iščekujući ogromne događaje koji me sada tako duboko ispunjavaju da sam sva izvan sebe. Sada razumijem strašni nemir, tragični osjećaj neuspjeha, duboko nezadovoljstvo. Bilo je to čekanje.“

Američka spisateljica Anais Nin svoj je dnevnik pisala od 1914. do 1977. godine držeći ga u tajnosti kako bi od njegova eksplicitnog sadržaja zaštitila svoga supruga Huga. Najintrigantniji dio tih zapisa čini opis ljubavne veze s piscem Henryjem Millerom i njegovom suprugom June, ali i ostalih njezinih ljubavnih izleta. Spisateljica otvoreno govori o svom burnom životu između Pariza i New Yorka i neprestanoj potrazi za idealnom ljubavlju i umjetničkom inspiracijom. 

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/35DYOLk
 

Dnevnik Renije Spiegel, Renia Spiegel
 
„12. SVIBNJA 1942., UTORAK
Odnedavno, kada se osjećam loše, pišem. A kada se osjećam dobro, pišem. Moram pisati. Slušaj! Slušaj me i razumij me. Nekakva je groznica zahvatila grad. Utvara geta, odavno zaboravljena, ponovno se vratila.“

Dnevnički zapisi mlade Židovke iz poljskoga grada Przemyśla još su jedno potresno svjedočanstvo o strahotama holokausta. Od 1939. do 1942. ona vodi dnevnik svojstven mladoj djevojci pišući o svakodnevnom životu, prvim ljubavima i problemima odrastanja, u koji sve više i više prodire surova stvarnost: ratna zbivanja, bombardiranje, utemeljenje geta, nestanak židovskih obitelji iz grada… Renija je ubijena u srpnju 1942., nekoliko dana nakon 18 rođendana, a njezini zapisi ležali su desetljećima u trezoru jedne newyorške banke sve dok ih njezina nećakinja nije odlučila objelodaniti.

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/3nJZXr4
 

Ratni dnevnici : 1939-1945, Astrid Lindgren

„O! Danas je počeo rat. Nitko ne želi vjerovati. Jučer poslijepodne Elsa Gullander i ja sjedile smo u parku Vasa, dok su djeca trčala i igrala se oko nas, i fino smo ispsovale Hitlera i složile se da sigurno neće biti rata – a kad danas!“

Astrid Lindgren u svojim je ratnim dnevnicima opisivala život u Švedskoj u razdoblju Drugoga svjetskog rata, svoja razmišljanja i dojmove o svjetskim zbivanjima, ali i događaje iz privatnog života. Kako je tijekom rata radila u državnoj upravi na čitanju i cenzuri pošte, raspolagala je mnogim zanimljivim pa i nekim tajnim informacijama. Sedamnaest bilježnica zapisa upotpunjenih novinskim izrescima, fotografijama i pismima, pronađeno je u košari za rublje u njezinu stanu u Stockholmu jedanaest godina nakon njezine smrti.  

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/3qlLByE
 

Intimni dnevnik : i drugi autobiografski tekstovi, Georg Sand 

„Da, dragi moj i milostivi doktore, voditi dnevnik znači odustati od budućnosti, odnosno živjeti u sadašnjosti, priznati neumoljivom da više ništa od njega ne očekujemo, da se prilagođavamo svakome danu, da taj dan više nije u odnosu spram drugih. To znači ispijati svoj ocean kap po kap zbog straha da ga ne preplivamo, to znači brojati lišće s drveta čije stablo više neće ozelenjeti.“

Izbor iz autobiografske proze francuske spisateljice pravog imena Amandine Aurora Lucile Dupin osvjetljava nesvakidašnji život žene koja je odlučila okončati loš brak i napustiti supruga baruna Dudevanta kako bi postala spisateljica. Njezin opsežan opus obuhvaća mnogobrojne novinske tekstove, sedamdesetak romana, više od dvadeset drama, četiri sveska autobiografije, oko četrdeset tisuća pisama. Živjela je slobodno i za ono doba vrlo nesputano: nosila je hlače, skratila kosu, pušila, zagovarala ravnopravnost spolova i upuštala se u brojne ljubavne avanture. 

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/3nIBHFC
 
 
Dnevnički zapisi : motorom po Latinskoj Americi, Ernesto Che Guevara

„Ovi ljudi koji nas promatraju dok hodamo ulicama grada predstavljaju pobijeđenu rasu. Njihovi su pogledi pripitomljeni, gotovo prestrašeni, i potpuno ravnodušni prema vanjskome svijetu. Neki ostavljaju dojam da nastavljaju živjeti samo zato jer je to običaj kojeg se ne mogu riješiti.“

Legendarni revolucionar druge polovice 20. stoljeća opisuje putovanje s prijateljem Albertom Granadom, koje su zamislili kao istraživanje nepoznatih krajeva južne Amerike. Početkom pedesetih godina 20. st. prošli su motorom argentinsku obalu, preko Anda prešli u Čile, proputovali Peru, Kolumbiju i Venezuelu. Dnevnik je objavljen 2003., a uspješno ekraniziran 2004. godine.

Poveznica na mrežni katalog: http://bit.ly/3bGdeyq
 

Dnevnici, Kurt Cobain

„Katkad se pitam je li moguće da sam najsretniji dečko na svijetu. Iz nekog razloga blagoslovljen sam hrpom zgodnih stvari u prošloj godini i stvarno ne mislim da su mi ti pokloni dani zato što me kritika slavi i jer sam međunarodno priznat teen-Idol, polubožanstveni plavokosi frontmen, zagonetno iskren, mucav ali artikuliran govornik pri preuzimanju nagrada, Zlatni dečko, Rock zvijezda koja je konačno, konačno izašla u javnost sa svojim opakim 2-mjesečnim uzimanjem droge, zapljuskujući svijet klasičnim, ne mogu to više tajiti jer mi nanosi bol skrivanje bilo kojeg dijela privatnog života od mojih zabrinutih obožavatelja koji me drže za javno dobro, likom iz crtića ali me svejedno vole.“

Slavni pjevač, tekstopisac i gitarist glazbenog sastava Nirvana tragično preminuli Kurt Cobain ostavio je iza sebe 23 rukom ispisane bilježnice koje je njegova udovica Courney Love odlučila podijeliti s javnošću. Na oko 800 stranica ostavio je niz privatnih zabilježaka, razmišljanja, skica za pjesme, crteža, stripova, ideja, pisama, lista omiljenih izvođača i pjesama, a objavljeni izbor iz bilježnica prikazuje lik podijeljene osobe koja se teško nosila s teretom slave, osobnim traumama, kroničnim bolovima i svakodnevicom završivši kao teški ovisnik o drogama.

Poveznica na mrežni katalog: https://bit.ly/39uXBqQ