Fermijev paradoks danas

Tribina 12.12.2018. | srijeda Gradska knjižnica Početak događanja: 19.00 Galerija Kupola, 3. kat
Lasse Moller
Sedma tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove održat će se u srijedu, 12. prosinca 2018., u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
 
Fermijev paradoks proizlazi iz naizgledne nepomirljivosti empirijski utemeljenih procjena o raširenosti inteligentnog života u svemiru s odsustvom bilo kakvih tragova o njegovom postojanju. Kako objasniti „veliku tišinu“ ili „nijemost svemira“ – unatoč više od pola stoljeća trajanja projekta SETI i sličnih pokušaja sustavne potrage za tragovima izvanzemaljske inteligencije? Trebamo li revidirati optimistične procjene ili ostati pri tim procjenama i nijemost svemira objasniti posebnim okolnostima koje onemogućuju detekciju postojanja izvanzemaljskih civilizacija? Danas je teže ostati ravnodušan prema ovoj dilemi nego što je to bilo prije 68 godina, kada se slavni fizičar Enrico Fermi, navodno pred grupom svojih kolega, poigrao brojkama i eksplicitno formulirao zagonetku koja je prema njemu dobila ime. Što se od tada promijenilo? Zahvaljujući novim metodama detekcije egzoplaneta, danas možemo dati daleko pouzdanije procjene o broju potencijalno nastanjivih tijela u našem galaktičkom susjedstvu, nego što smo to mogli prije. A te procjene ne samo da ne opovrgavaju prvotni optimizam Enrica Fermija, odnosno njegovih kasnijih sljedbenika (poput Franka Drakea i Carla Sagana), već ga, naprotiv, podupiru. Ipak, čini se da te nove spoznaje nisu pridonijele smanjenju jaza između ekstremnih stajališta  – „optimista“ i „pesimista“ u raspravi o Fermijevom paradoksu. Zašto je to tako? Zašto odsustvo dokaza u danom slučaju nije dokaz odsustva i na koje se neempirijske (filozofske) pretpostavke oslanjaju predstavnici i jedne i druge strane? - tema je naredne tribine Eppur si muove.



Urednik i voditelj tribine:
Tomislav Janović docent je na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu (Njemačka). U fokusu interesa su mu teme iz filozofije uma, filozofije znanosti, primijenjene etike i teorije komunikacije (uključujući međuzvjezdanu komunikaciju). U tim je područjima objavio znanstvene i stručne radove te izlagao na mnogobrojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu.

Sudionici tribine:​
Kristina Šekrst doktorandica je filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Završila je kroatistiku, poredbenu lingvistiku, kognitivnu lingvistiku i filozofiju. Na Hrvatskim studijima sudjelovala je u izvođenju nastave na kolegiju Filozofski problemi kozmologije i astrobiologije, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu predaje Srednjoegipatski jezik i pismo. Suautorica je jedne monografije (Staroegipatski jezik, 2014) te više znanstvenih članaka i izlaganja na skupovima iz područja lingvistike, računarstva, logike i kozmologije.

Vibor Jelić je astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Područja njegovog istraživanja su eksperimentalna kozmologija i radioastronomija. Pomoću radioteleskopa LOFAR aktivno sudjeluje u detekciji zračenja starog oko 13 milijardi godina, iz razdoblja nastanka prvih zvijezda u svemiru.

Prijedlozi za čitanje: