Hommage Danilu Kišu (1935 – 1989)

Izložba 05.09.2014. - 05.10.2014. Knjižnica Božidara Adžije Siniša Nikolić
A djelo je Danila Kiša nastalo i razvijalo se u drugoj polovici 20.stoljeća, dakle u vrijeme kada su ovim prostorima „hodali literarni divovi“ i kada su književnost i njezine najveće vrijednosti bile još uvijek važne, kako samim piscima tako i užem i širem recepcijskom kontekstu. U tom je kontekstu njegov opus, uglavnom proznog i esejističkog karaktera, bio vrijednosni kontinuitet autora poput Ive Andrića, Miroslava Krleže, Ranka Marinkovića, Meše Selimovića, Miloša Crnjanskog i nekolicine sličnih. Ali kako je u jednoj dimenziji njegov rad predstavljao kontinuitet spomenutih vrijednosti, tako je bio i odmak, odnosno literarna inovacija u odnosu na tu tradiciju. U estetskom dosluhu s djelom Jorghe Luisa Borghesa ali i književnih svjetova Jamesa Joycea, Franza Kafke, Brune Šulca ali i povjesničara Marca Blocha, Kišova je proza neponovljiva sinteza raznorodnih utjecaja, istovremeno tradicionalnog ali i avangardnog izričaja.

Pored toga, ovaj je posljednji, jugoistočno-europski apatrid i dragovoljni egzilant bio centralna figura u zadnjoj velikoj literarnoj polemici na području bivše države, a povodom navodne upitne autentičnosti njegova najpoznatijeg romana Grobnica za Borisa Davidoviča (1976). Na temi ZA ili PROTIV Kiša polarizirala se gotovo cijela kulturna javnost kako bivše države tako i međunarodne kulturne javnosti. S obzirom na to da je spomenuti roman jedan od najžešćih književnih obračuna sa staljinističkim totalitarizmom i njegovom kvintesencijom-fenomenom gulaga, tako je i opredjeljenje u toj umjetno stvorenoj polemici bilo ZA ili PROTIV bilo kakvog totalitarizma, pa i onog kvazi-estetskog tipa. Obračunavši se sa spomenutim potvorama maestralnom (auto)poetičkom knjigom Čas anatomije (1978) i izišavši iz te polemike kao moralni pobjednik, Kiš je zauvijek napustio bivšu državu, nastanivši se trajno u Parizu, gdje je i umro, desetak godina kasnije.

Sve su to sjajne reference da se ovom prigodom podsjetimo kako na njegove romane, tako i na eseje, dnevničke zapise i memorabilije koje se vrtoglavo isprepliću u jednom od najzanimljivijih literarnih opusa nastalih na kulturnom prostoru minule države južnoslavenskih naroda Zapadnog Balkana.