Hrvatska glagoljaška baština u kontekstu europske kulture

U utorak, 22. svibnja, s početkom u 19 sati prof. dr. sc. Darko Žubrinić, dugogodišnji član, a svojedobno i predsjednik Društva prijatelja glagoljice, inače matematičar i sveučilišni profesor na FER-u, održat će predavanje posvećeno hrvatskoj glagoljaškoj baštini u kontekstu europske kulture.

Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba kulturno je društvo osnovano 22. veljače 1993.,točno na 510. obljetnicu hrvatskog prvotiska (prve hrvatske tiskane knjige, završene 22. veljače 1483.), na inicijativu dvojice profesora matematike s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Vladimira Ćepulića i Darka Žubrinića.

Zadaća mu je upoznavanje javnosti s tisućljetnim hrvatskim glagolizmom i njegovom ulogom u oblikovanju i čuvanju hrvatskoga jezičnog, književnog, kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta. Sjedište mu je pri Matici hrvatskoj, na Strossmayerovom trgu 4 u Zagrebu.

Hrvatske glagoljičke knjige i rukopisi čuvaju se, osim u Hrvatskoj, u čak dvadeset sedam zemalja, u više od osamdeset gradova, najčešće u nacionalnim knjižnicama i prestižnim muzejima. Na primjer, pojmovi kao što su Berlinski misal, Oksfordski misal, Kopenhagneški misal, Njujorški misal, Bečki listići, Moskovski brevijar, Pariški zbornik i mnogi drugi, odnose se upravo na hrvatske glagoljičke izvore. Ali i drugi glagoljicom pisani izvori, kao što je Reimski evanđelistar, a koji se čuva u Francuskom gradu Reimsu, imaju duboke veze s Hrvatskom. Najstarija hrvatska početnica za djecu pisana je glagoljicom oko 1400. g., a čuva se također u Francuskoj, u gradu Toursu. U mnogim hrvatskim glagoljičkim rukopisima i knjigama spominje se hrvatsko ime.
Više podataka dostupno je na sljedećoj mrežnoj stranici: http://www.croatianhistory.net/etf/novih.html