Izložba slika: Renata Mladić: Božje sjeme - dar života

Renata Mladić rođena je 25.12.1965 godine u Zagrebu. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja zaposlila se u Plivi. Danas radi u udruzi "MRVICA" i povremeno u udruzi Glagoljaška mladež i bavi se kreativnim radom. Slikanjem se počela baviti 1995. godine. Dugi niz godina bila je članica likovne sekcije AMACIZ, pod vodstvom slikara i profesora Aleksandra Forenbachera, gdje je i stekla likovnu naobrazbu. Rad s djecom potakao ju je da se dalje školuje, pa je u sklopu učilišta Tanay završila tečaj oblikovanja keramike te nastavila dalje s edukacijom u kulturnom centru Pešćenica pod vodstvom Ivančice Žnidarčić-Cindrić. Slika i na svili. Sudjelovala je na brojnim slikarskim kolonijama od kojih su mnoge humanitarnog karaktera. Do sada je imala 6 samostalnih izložba i mnogobrojne skupne.

Krajolik je bitna tema i pobuda slikarice Renate Mladić koja prirodu doživljava kao moćnu, sveobuhvatnu, gotovo romantičnu fascinaciju. Taj svoj doživljaj izražava neposredno i smiono pouzdavajući se u siguran crtež,ali i sposobnost oblikovanja prostora(površine) kolorno-tonskim vrijednostima boje.
Dakako, boja je teža od crteža (o tome je govorio i El Greco). Radovi Renate Mladić su izbalansirani, a crtež i boja u slobodi su zajednički oblikovali likovnu tvorevinu.
 
Osvrt prof. Aleksandra Forenbachera
 
Slikovitost šume pronašla je Renata Mladić, privukli su je prostori gdje kamen, potok, uspostavljaju ravnotežu s prepletom drveća ili postaju akcenti prikaza. Pastel kojim je građen čitav ciklus,uz svoju karakterističnu maznost, položenost ploha i mnoštvo linija, u slici je istaknut materijalnošću,pastuoznošću kojim slikarska scena dobiva stvarnu opipljivost.
Ljepota konkretnog motiva zrači, a silnice koje se moraju osjetiti slikarica smiruje,ali ih po svom kolorističkom osjećaju razigrava do stupnja euforije boje. Sve je boja,sve je energija. Renata Mladić to sugerira i podlogom neravnina papira, površinom koja nosi treptaj kretnje. Slikarica je u raznolikosti pejsažnog iznašla svoju oazu smiraja, u nju je utkala talent stvorivši tako djelo likovne dojmljivosti i uzbudljivosti, pokazavši da je pejsaž bio i ostao neiscrpna tema.
 
Osvrt likovnog kritičara Stanka Špoljarića