Labud

Izložba 01.03.2017. - 27.03.2017. Knjižnica Vrapče Krešimir Rajki
U srijedu 1. ožujka u 18 sati u Knjižnici Vrapče otvaramo izložbu „Labud“ proslavljenog origamista Krešimira Rajkija s kojom ujedno počinje i Mjesec Japana u Knjižnici Vrapče u suradnji s Hrvatsko japanskim društvom Makoto. Izložba je nazvana prema prvom hrvatskom origami društvu, a najbolje je vlastitim riječima opisuje njezin autor:
 
„Jedna rijetka vještina kojom su dokone princeze upotpunjavale svoje duge sate na japanskom carskom dvoru, danas se razvila u tehniku oblikovanja koja uz svoja zadana ograničenja otkriva svijet nesagledivih mogućnosti. Dok je u prošlosti to bila opskurna praksa koja se sastojala od nekoliko stotina fiksnih i nepromjenjivih modela, danas je to umjetnost u zlatnom dobu svog razvoja s beskrajnim brojem motiva, modela i stilova – origami.
 
Volio bih reći da je ova izložba inspirirana transformirajućim duhovnim iskustvom koje je nakon višesatne meditacije rezultiralo razotkrivajućom vizijom u kojoj me Vishvakarmanov pratitelj vodi u dimenzije iznad svjetovne stvarnosti.Volio bih da mogu napisati kako me muzika Wagnerova Lohengrina i Parsifala inspirirala na serijal posvećen labudovima. Volio bih da bar mogu reći kako dijelim Ledin interes za labudove... ali niti to. Istina je zapravo mnogo prizemnija.
 
Čini mi se da sam s godinama izgubio sposobnost gledanja filmova. Danas, da bih sjedio na jednom mjestu i pratio radnju na ekranu, moram imati i popratne sadržaje. Tijekom ove zime, gledajući serijal filmova, primijetio sam da iz nekih apstraktnih oblika, koji su više-manje nastali slučajno, sve češće oblikujem modele koje bi se moglo protumačiti kao labudove. Tek kad sam počeo ozbiljnije promatrati jarunske labudove, nastao je serijal dvostrukih labudova.
 
Ovo nije prikaz tehničkih dosega modernog origamija, nego samo skromna kolekcija jednog razmjerno čestog motiva. Nadam se da redoviti posjetitelji neće zapaziti da je većina modela nastala iz jedne prozaične baze, ali nadam se da će poznavatelji primijetiti da se kod svih radova ponavlja ista konstrukcijska misao“.