Latinske pjesme bosanskih franjevaca dolaze nam kao zakopano blago, kao važna komponenta u mozaiku toga izrazito multikulturalnog prostora, kao jedna od najčvršćih potvrda pluralizma i europeizma elitnih slojeva (ukoliko su skromna „mala braća“ uopće težila izdvajanju iz pučkog konteksta). Kako bilo, zadivljuje nas dosegnuta razina visoke pismenosti, veseli uspjeh nepretencionzne emulacije s uzvišenim modelima, integrira sposobnost da se kriptički (jezikom nedostupnim represivnoj vlasti) progovori o teškoj zbilji, te više no zadovoljava mogućnost da, iskosa, iz neobične perspektive, gotovo s distance, zagledamo u fenomen bosanske pokrajine na izmaku otomanskih vremena.
Stjepan Pavić nas je zadužio sustavnom brigom za konstruiranje korpusa, traganjima i istraživanjima teško dostupnih izvornika  te njihovom znalačkom prezentacijom, komentarima i biografskim skicama autora. Njemu zahvaljujemo za otkriće i tumačenja, no naročito za uspjele i zahtjevne prepjeve, redovito u metru i strofi originala.

Stjepan PAVIĆ (Hrgovi Donji, Banska Posavina, 12. II. 1939), franjevac, klasični filolog, pisac, prevoditelj, kolekcionar, utemeljitelj galerije moderne umjetnosti i zbirke stare sakralne umjetnosti. Teologiju diplomirao u Sarajevu, klasičnu filologiju u Zagrebu. Bio je definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene, profesor, tajnik i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Prevodi latinske pjesme bosanskih franjevaca, piše kratke biografske proze, a značajan je njegov rad u likovnoj kulturi Bosne Srebrene.
Knjige: Liber Latinus scriptores Romanos necnon latinitatem posteriorem usque ad hodierna tempora continens, Katolički školski centri u Bosni i Hercegovini, Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, Sarajevo – Visoko 1999. – Sluga Božji Fra Šimun Filipović. Život pozoran na vječnost. Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb 2004.
Prijevodi: Bonaventura, Razgovor sa samim sobom (dvojezično), Demetra, Zagreb, 2011; Jacobus de Voragine, Zlatna legenda (Legenda aurea), Demetra, Zagreb 2014; Latinske pjesme bosanskih franjevaca (dvojezično), Synopsis, Zagreb – Sarajevo 2015; Apostolska konstitucija o Rimskoj kuriji (u: Zakonik kanona istočnih Crkava, Glas koncila, Zagreb 1996); Svi spisi svetoga Franje i svete Klare, Ogledalo savršenstva, Život svetoga Franje Julijana Špajerskog (u: Franjevački izvori, Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Zagreb – Sarajevo 2012.)
Ostali radovi: Latinske gramatike bosanskih franjevaca (Franjevačka klasična gimnazija u Visokom 1882 – 1982, Visoko 1983, 78-98); Stope i iskorak: Fra Ambrozije Matić (Bosna Franciscana 2003, god. XI, br. 19, 127*146); Nikola Šop kao prevoditelj latinske poezije (Rad HAZU, knj. 493).