Povijesni sat prirodoslovlja
Četvrta tribina ovogodišnjeg ciklusa tribina Eppur si muove održat će se u srijedu, 22. svibnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Tijekom stoljeća, od Talesa do Isaaca Newtona, od Josipa Ruđera Boškovića do Nikole Tesle, kontinuirano se ispisuje povijest prirodoslovlja.
Stalne promjene prirodne i društvene okoline tjeraju na kognitivnu kreativnost i inovativna rješenja utirući tako put daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i novim pristupima učenju i cjeloživotnom obrazovanju (STEM). U svjetlu razotkrivanja istine o povijesti znanosti, na tribini će biti govora o povijesnim okolnostima u kojima su znanstvenici ostvarili svoje ideje i pretvorili ih u korisna otkrića, zatim će se razmatrati pozicija tih „starih“ otkrića u sadašnjem znanstvenom kontekstu te mogu li ona poslužiti kao nadahnuće i poticaj za djelovanje u budućnosti.
Urednik i voditelj tribine:
Matko Babić gimnazijski je profesor fizike u mirovini. Od svojih studentskih dana do danas prenosi učenicima i nastavnicima entuzijazam i ljubav za fiziku. Osim u gimnazijama u Kutini i Zagrebu, radio je kao voditelj razvoja nastavnih sredstava u Zavodu za školsku opremu. Objavio je brojna edukativna djela iz fizike, od slikovnica do udžbenika, na kojima je radio i kao autor i kao urednik. Njegovi školski eksperimenti iz fizike dostupni su na stranicama www.eksperimentalna-fizika.com i http://y2u.be/qZF-tkRzl8s
Sudionici:
prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar znanstvena je savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku.
prof. dr. sc. Ivan Gušić akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je Državne nagrade "Rugjer Bošković" (zajedno sa Vladimirom Jelaska) (1992.) te Državne nagrade za znanost za životno djelo u 2013. za 2012. godinu za područje prirodnih znanosti 2017.
doc. dr. sc. Tihomir Vukelja redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bavi se filozofijom i poviješću znanosti, voditelj kolegija Fizika i filozofija te Povijest fizike, autor knjiga Filozofija znanosti (Školska knjiga, 1996) i Nesjedinljivo znanje: Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje (Kruzak, 2004).
Prijedlozi za čitanje:
Tijekom stoljeća, od Talesa do Isaaca Newtona, od Josipa Ruđera Boškovića do Nikole Tesle, kontinuirano se ispisuje povijest prirodoslovlja.
Stalne promjene prirodne i društvene okoline tjeraju na kognitivnu kreativnost i inovativna rješenja utirući tako put daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i novim pristupima učenju i cjeloživotnom obrazovanju (STEM). U svjetlu razotkrivanja istine o povijesti znanosti, na tribini će biti govora o povijesnim okolnostima u kojima su znanstvenici ostvarili svoje ideje i pretvorili ih u korisna otkrića, zatim će se razmatrati pozicija tih „starih“ otkrića u sadašnjem znanstvenom kontekstu te mogu li ona poslužiti kao nadahnuće i poticaj za djelovanje u budućnosti.
Urednik i voditelj tribine:
Matko Babić gimnazijski je profesor fizike u mirovini. Od svojih studentskih dana do danas prenosi učenicima i nastavnicima entuzijazam i ljubav za fiziku. Osim u gimnazijama u Kutini i Zagrebu, radio je kao voditelj razvoja nastavnih sredstava u Zavodu za školsku opremu. Objavio je brojna edukativna djela iz fizike, od slikovnica do udžbenika, na kojima je radio i kao autor i kao urednik. Njegovi školski eksperimenti iz fizike dostupni su na stranicama www.eksperimentalna-fizika.com i http://y2u.be/qZF-tkRzl8s
Sudionici:
prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar znanstvena je savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku.
prof. dr. sc. Ivan Gušić akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je Državne nagrade "Rugjer Bošković" (zajedno sa Vladimirom Jelaska) (1992.) te Državne nagrade za znanost za životno djelo u 2013. za 2012. godinu za područje prirodnih znanosti 2017.
doc. dr. sc. Tihomir Vukelja redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bavi se filozofijom i poviješću znanosti, voditelj kolegija Fizika i filozofija te Povijest fizike, autor knjiga Filozofija znanosti (Školska knjiga, 1996) i Nesjedinljivo znanje: Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje (Kruzak, 2004).
Prijedlozi za čitanje:
- 100 znanstvenika koji su promijenili svijet / Jon Balchin. Varaždin : Stanek, 2017.
- Angier, N. Kanon : vrtoglavo putovanje kroz predivne osnove znanosti. Zagreb : Mozaik knjiga, 2010.
- Bazala, V. Pregled povijesti znanosti : razvoj ljudske misli i obrazovanja. Zagreb : Školska knjiga, 1980.
- Bohr, N. Atomna teorija i opis prirode : četiri ogleda s uvodnim pregledom. Zagreb : ArTresor naklada, 2001.
- Dadić, Ž. Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata. Zagreb : Liber, 1982. 2 sv.
- Dadić, Ž. Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata : (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti). Zagreb : Izvori, 2015. 5 sv.
- Descartes, R. Rasprava o metodi : pravilnog upravljanja umom i traženja istine u znanostima = Discours de la méthode : pour bien conduire sa raison et chercher la vérité dans les sciences. Zagreb : KruZak, 2014.
- Galović, M. Rastanak od čovjeka? : mizantropija znanosti i pad u tehnički bezdan. Zagreb : Demetra, 2017.
- Greenblatt, Stephen J. Skretanje : kako je svijet postao moderan. Zagreb : Algoritam, 2014.
- Gušić, I. Kreacionizam : stari mit u novome ruhu ili kako se iz jedne znanstvene paradigme izrodio jedan protuznanstveni svjetonazor. Zagreb : Izvori, 2017.
- Gušić, I. Zar doista nije bilo dovoljno vremena? : razmišljanja o znanosti, evoluciji, istini i još koječemu. Zagreb : Sveučilišna knjižara, 2014.
- Kuhn, Thomas S. Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo, 2013.
- Lelas, J. Teorije razvoja znanosti. Zagreb : Artresor naklada, 2000.
- Lelas, S.; Vukelja, T. Filozofija znanosti : s izborom tekstova Zagreb : Školska knjiga, 1996.
- Lucretius Carus, T. O prirodi. Zagreb : Kruzak, 2010.
- Macrone, M. Heureka! : kratki pregled velikih ideja od antike do danas. [Zagreb?] : Mozaik knjiga, 2007.
- Paušek-Baždar, S. Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Školska knjiga, 2017.
- Paušek-Baždar, S.; Trinajstić, N. Hrvatska kemija u 20. stoljeću : ljudi i događaji. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Školska knjiga, 2014.
- Sagan, C. Svijet progonjen demonima : znanost kao svijeća u tami. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2013.
- Simonić, A. Znanost : najveća avantura i izazov ljudskoga roda. Zagreb : Medicinska naklada, 2005.
- Supek, I. Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima. Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske, 1946.
- Ule, A. Znanost, društvo, vrijednosti. Zagreb : Naklada Lara ; Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete, 2014.
- Vukelja, T. Nesjedinljivo znanje : Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje. Zagreb : Kruzak, 2004.
- Wilson, Edward O. Pomirenje : jedinstvenost znanja. Zagreb : Algoritam, 2010.
- Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena = Centuries of natural science in Croatia: theory and application : [katalog izložbe] : MGC, Klovićevi dvori, lipanj - listopad 1996. / [glavna urednica Greta Pitaf Mrzljak ; prijevod na engleski Sonja Bašić, Sonia Wild Bićanić, Nikolina Jovanović ; fotografije Darko Bavoljak ... et al.]. Zagreb : MGC, 1996. 2 sv.