Radićeva/Duga ulica - povijest i život, ljudi i kuće

O glavnoj zagrebačkoj trgovačkoj ulici 19. stoljeća, nekad Dugoj, danas Radićevoj ulici, dr. sc. Snješka Knežević piše: "Naziv Duga ulica, Longa platea, prvi se put javlja 1806., Vulica Duga i Lange Gasse 1818. godine, dok se 1845. za gornji dio, od Kamenitih vrata do Kipnog/Ilirskog trga upotrebljava naziv Kipna ulica ili Bild-Gasse. Od 1878. čitava se ulica zove Duga, a 1928. preimenovana je u Ulicu Pavla Radića, kad mnoge ulice gube svoja povijesna imena, što će se kao upitna praksa nastaviti do danas. U svojoj višestoljetnoj povijesti Duga ulica najdulje je bila kolna cesta, kako govori naziv: Magna via currualis. Povezivala je Gradec s njegovim podgrađem i s regionalnom prometnicom koja je na trasi Petrinjske ulice preko Trnja vodila do skele na Savi i dalje prema Sisku i jugu, ali i s Medvednicom i selima u njezinu podbrežju. Njezini žitelji bili su najrazličitijih zanimanja i društvenog položaja. Najviše je bilo obrtnika i trgovaca, ali i liječnika i odvjetnika, učitelja i sveučilišnih profesora, činovnika i sudaca, oficira, pa i plemića. Uz trgovine najšire ponude, tu je bilo apoteka, gostionica, kavana i slastičarnica, ali najpoznatija je bila po knjižarama, tiskarama i knjigovežnicama. Od kraja 17. do kraja 19. stoljeća tu ih je djelovalo petnaestak. Na br. 12 u  kući klobučara Primusa Kostelca imala je od 1797. sjedište Typographia Novosel, tiskara biskupa Vrhovca. U toj je kući Ljudevit Gaj 1852. otvorio Narodnu knjigarnicu s prilično ambicioznim programom: od ponude knjiga na glavnim europskim jezicima, nota, umjetnina i antikviteta, pribora za pisanje i risanje, uspostavljanja suradnje s knjižarama u domovini i srednjoj Europi te tvornicama svakojakog pribora i galanterije, sve do posebnog cilja: promocije književnosti slavenskih naroda. No zacijelo najvažnija je bila tiskara Karla/Dragutina Albrechta (1824.-1887.). Uz poglavito literarna djela, Albrecht je tiskao tadašnje važne časopise i novine, Dragoljub, Katolički list i Gospodarski list.  Glavni trg i Ilica preuzeli su s vremenom sve vitalne i privlačne sadržaje koji su Dugu ulicu u osvit i početkom modernizacije učinili najživljom i glavnom trgovačkom ulicom Zagreba. Kao što je u davnoj prošlosti prometno povezivala Gradec s njegovim, a i kaptolskim podgrađem, tako je bila spona između Gornjega i Donjega grada kada su iz Gornjega grada već iscurili rad i privreda, a Donji ih još nije mogao primiti zato što se tek formirao. Slika koju danas pruža Duga ulica svodi se na njezine kuće, dakle, arhitekturu, koja imaginaciji ipak pruža dosta hrane."