Rubne prakse feminističke umjetnosti - primjer: lokalna scena: Ksenija Kordić

Projekt 21.09.2020. | ponedjeljak Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića Početak događanja: 19 sati Galerija Prozori
Ksenija Kordić ili feministička umjetnost i aktivizam grupe „Femrevolt“
 
Program "Rubne prakse feminističke umjetnosti – primjer: lokalna scena" Galerija Prozori nastavlja razgovorom s multimedijalnom umjetnicom Ksenijom Kordić.
S multimedijalnom umjetnicom razgovarat ćemo o njezinim simboličnim društveno-angažiranim radovima i performansima – od prvoga performansa Samozapaljenje koji je izvela 14. siječnja 2003. u zagrebačkoj Močvari u okviru kojega je ritualno palila Bibliju, Kur'an i Bhagavad-gîtu, i koji je prošao trostruku cenzuru pa sve do žive skulpture Feministički niqab iz 2018. u okviru koje je bijeli niqab umjetnica ispisala citatima radikalno feminističkih autorica. Razgovor ćemo otvoriti razgovorom o umjetničinom izvedbenom šetnjom Izbrisanim putevima Volovčice, koju je izvela povodom ovogodišnjega Dana antifašističke borbe, s polazištem ispred Galerije Prozori. S umjetnicom će razgovarati kulturna antropologinja Suzana Marjanić.
 
 

 
Ksenija Kordić (Sisak, 15. ožujka 1979.), 1997. maturirala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na slikarskom odsjeku, a iste je godine upisala Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odsjek, gdje je i diplomirala 2004. u slikarskoj klasi profesora Miroslava Šuteja. U radu istražuje područja novih i najnovijih medija (eksperimentalni video, video instalacija, 3D oblikovanje i animacija, umjetnost performansa, fotografija i sl.), a tematski je zaokupljena ljudskim pravima, etikom, aktivizmom, radikalnim feminizmom i religijom te identitetom. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.
Internetska stranica: http://ksenijakordic.com/
 
 
 
Program Rubne prakse feminizma – primjer: lokalna scena osmišljen je kao dio redovnog edukativnog programa Galerije Prozori U pozadini stvari kojim se nastoji otvoriti dijalog/polilog o suvremenoj umjetnosti u kontekstu drugih suvremenih društvenih fenomena te napose uključiti u fokus različite rubne društvene i umjetničke prakse i pojave. Ujedno je posveta prerano preminulima multimedijalnoj umjetnici Ivani Popović i teoretičarki i novinarki Ružici Šimunović. U niši rubnih feminističkih praksi program obuhvaća umjetnice Milijanu Babić, Tajči Čekadu, Kseniju Kordić, Maju Kovač i Marinu Petković Liker (reminiscencija na feminističku scenu ATTACK!-a), Miyu Križanić, Xenu L. Županić i Vlastu Delimar. Niz razgovora s navedenim umjetnicama razmatra domaću feminističku scenu i njezinu poziciju margine u odnosu na umjetničke strategije koje su odabrale same umjetnice. I dok se Tajči Čekada i Miyu Križanić jednim dijelom svoje prakse utaboruju u antimodnim performansima (Miyu Križanić transponirajući u lokalni kontekst i japansku Harajuku subkulturnu scenu), Xena L. Županić djeluje u kontekstu vokoperformansa kao rubnom žanru, tanke crvene linije između glazbe i umjetnosti performansa. Milijana Babić djeluje sa svojim artivističkim praksama između umjetnosti i aktivizma, a Ksenija Kordić nedavno je medijski atribuirana kao feministkinja koja je „napala“ krinolinu. Nadalje, Maja Kovač i Marina Petković Liker podsjetile su nas u okviru navedenoga programa, ciklusa, razgovora, na devedesete i bivšu scenu ATTACK!-a kada su djelovale u feminističkoj trupi Not your bitch! (1996–1998), čije su osnivačice Maja Kovač, Sanja Hrenar i Marina Petković Liker, da bi im se 1997. godine pridružila i Anica Tomić. Razgovori o rubnim feminističkim praksama bit će zaokruženi doajenkom Vlastom Delimar koja negira upisivanje vlastitih radova u kôdove feminizma pa tako i feminističkog performansa, za razliku od druge naše doajenke feminističke umjetnosti – Sanje Iveković koja svojim radovima duboko uranja u feministički politički aktivizam, odnosno u svojoj umjetnosti ostvaruje prožimanje feminističke teorije i političkog aktivizma.
 
Izlagački kontekst: Galerija Prozori: 
Galerija Prozori djeluje u Knjižnici S. S. Kranjčevića te programskom i kustoskom koncepcijom nastoji odgovoriti na slojevitost takvoga okruženja. Izlagačkim i edukativnim programom koji paralelno razvija nastoji aktivirati politički potencijal javnog prostora narodne knjižnice te se usmjeriti programom prema širokoj kvartovskoj publici koja nije profesionalna. Stoga istražuje načine na koji teorijske pozicije suvremene umjetnosti i njihova praktična i diskurzivna razrada mogu doprinijeti vidljivosti, važnosti i kulturnom kapitalu knjižnice; otvoriti mogućnosti za interdisciplinarno djelovanje, širenje publike knjižnice i galerije i kreiranje novih sadržaja korisnicima knjižnice, kao i galerijskoj publici. Tako supostojanje knjižnice i galerije u kontekstu knjižničarstva širi područje borbe kroz čitanje, korištenje i razumijevanje subverzivnog potencijala umjetnosti, dok se istovremeno, uzajamnošću koja se ostvaruje u točci njihova prožimanja, otvaraju prostori u koje umjetnost ulazi te širi doseg vlastitog djelovanja.
Program "Rubne prakse feminističke umjetnosti – primjer: lokalna scena" osmišljen je kao dio redovnog edukativnog programa "U pozadini stvari" kojim se nastoji otvoriti dijalog o suvremenoj umjetnosti u kontekstu drugih suvremenih društvenih fenomena te napose uključiti u fokus različite rubne društvene i umjetničke prakse i pojave.