Stihotron - Ivana Šojat
Ivana Šojat
na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Trideset prva predsjedateljica Republike stiha
od 11. do 25. lipnja 2018. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Ivana Šojat.
Ivana Šojat je rođena 26. veljače 1971. u Osijeku. Završila je gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu sveučilišta u Osijeku. U Domovinski rat se uključila u kolovozu 1991. kao dragovoljac, radila kao tajnica i prevoditeljica od 1992. do 1993. u Uredu Ministarstva obrane Hrvatske za odnose s UN-om i Europskom Unijom. Godine 1993. se preselila u Belgiju, gdje je završila studij francuskog. Vratila se u Hrvatsku 2001. i zaposlila u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Osijeku. Od 2003. je aktivna članica Hrvatskog društva književnika (DHK). Na lokalnim izborima u Republici Hrvatskoj 2017. bila je kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za gradonačelnika Osijeka.
Piše eseje, poeziju, kratke priče, književne prijevode, novele i romane. Ivana Šojat prevodi s francuskoga i engleskoga jezika, a između ostalih, prevela je i knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Suradnik je književnih revija: Književna revija (prijevodi: M. Couturier, R. Barthes, Lecarne), Europski glasnik (prijevodi: E. Brogniet, J.-L. Wauthier, Deblue), Mogućnosti, Književna rijeka (poglavlje vlastitog romana “Šamšiel” i poezija, te prijevod poezije belgijskog pjesnika S. Delaivea), Zarez (poezija), Quorum, Kolo, Nova Istra (vlastita poezija), Vijenac, Dubrovnik, Forum, Književna Republika, Poezija, Riječi, The Ugly Tree i Le Fram (vlastita poezija na francuskome jeziku). Napisala je i zbirku poezije na francuskome jeziku “Saint Espoir” koja još nije objavljena, no čiji su dijelovi objavljeni u belgijskom književnom časopisu Le Fram. Književni i pjesnički krug iz Kraainema (Bruxelles) je 1999. zbirku proglasio najboljom od pristiglih rukopisa.
Objavila je:
- Zbirka poezije Ljudi ne znaju šutjeti, Fraktura Zagreb, 2016.
- Kratke priče Emet i druge priče, Fraktura Zagreb, 2016.
- Roman Jom Kipur, Fraktura Zagreb, 2014.
- Roman Ničiji sinovi, Fraktura Zagreb, 2012.
- Novele Ruke Azazelove, Fraktura Zagreb, 2011.
- Roman Unterstadt, Fraktura Zagreb, 2009.
- Novele Mjesečari, Fraktura Zagreb, 2008.
- Zbirka poezije Sofija plaštevima mete samoću, V.B.Z. Zagreb, 2008.
- Eseji I past će sve maske, Alfa Zagreb, 2006.
- Kratke priče Kao pas, DHK Rijeka, 2006.
- Zbirka poezije Utvare, Solidarnost Zagreb, 2005.
- Zbirka poezije Uznesenja, Triler i DHK Rijeka, 2003.
- Roman Šamšiel, Matica hrvatska Osijek, 2002.
- Zbirka poezije Hiperbole, Hrašće Drenovci, 2000.
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
Nagrade:
Roman „Unterstadt“ je dramatiziran i režiran za kazališnu predstavu pod istim naslovom u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Osijeku. Predstava je 2012. dobila tri nagrade: Nagradu publike za predstavu godine portala Teatar.hr, Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini i Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje. Dijelovi romana „Unterstadt“ su 2015. uprizoreni pod naslovom „Elza hoda kroz zidove“ u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM).
- Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, 2010. roman Unterstadt
- Fran Galović, 2010. roman Unterstadt
- Josip i Ivan Kozarac, Dani Josipa i Ivana Kozarca, 2010. roman Unterstadt
- Nagrada Vladimir Nazor, 2009. roman Unterstadt
- Blaženi Ivan Merz, 2005. zbirka poezije Utvare
- Dani Josipa i Ivana Kozarca, 2002. roman Šamšiel
Priznanja:
- Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu, 2016.
- Pečat Grada Osijeka priznanje za poseban doprinos u književnosti, 2011.
ZIPKA
Uvijek je ponor ispod nas
zato što se tlo u mraku šćućuri
kao mačka
i vreba nas strahom od propasti,
zato si govorim:
kad bi nam bilo bolje nego što jest
svaki uzmak bi nas iznenadio poput kataklizme
pa bismo poput srdžbe u Katinskoj šumi
zalegli u plač
i svi bi šutjeli
onako kako ljudi uvijek šute dok odvode druge,
te drugi put umru nespremni i u neznanju
da su prvi put umrli i prije no što su došli po njih.
I uvijek je mrak u šutnji,
vonja na odlaskom ohlađeni pepeo
i zemlju koja se orosi kad je preokrenemo.
Uvijek se klatimo
pupkovinom smrtnosti vezani za Zemlju
koja vrteći se poput čigre putuje kroz mrak
zrakopraznost zvijezda u nehaju.
U svjetlu nas drže
tek nečije ruke,
glas koji bi mogao biti i naš
poput mrvica iz Maričine pregače,
Ivičinih grčevitih šaka
što ih ptice šumske nisu stigle pozobati.
(Ivana Šojat)
Pogledaj još:
- Ivana Šojat, autorov website
- Ivana Šojat, autorov profil i knjige, izdavač Fraktura, Zagreb
- Ivana Šojat autorov profil na portalu goodreads.com
- Recenzija Unterstadt, Helena Sablić Tomić, Moderna vremena, 2010.
- Članak blog.dnevnik Unterstadt, 2016.
- Članak Ruke Azazelove u Večernjem listu, 2012.
- Članak Strahimir Primorac, Vijenac MH 438/2010
- Članak Andrija Tunjić, Vijenac MH 490/2012
- Novosti vijesti.hrt, Nagrada glumišta za predstavu Unterstadt
- Novosti radio.hrt Vijest Šojat kandidat za gradonačenika Osijeka
- Nagrađeni autori na Pjesničkim susretima u Drenovcima
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba