Zlatne niti od Sesveta do Prvostolnice

Izložba 13.04.2018. - 01.05.2018. Knjižnica Sesvete Odjel za djecu i mlade
Izloženi radovi dio su školskog projekta u Europskoj godini kulturne baštine 2018. i nastali su uz manifestaciju KNJIŽNA BOOKA 2018. u čast knjizi, čitanju, govoru, likovnom i glazbenom izričaju učenika u izvannastavnim aktivnostima.
Autori izloženih radova polaznici su likovne grupe Gimnazije Sesvete:
Mia Brkić, Mia Marčinko, Jana Plazanić, Mateja Perko, Patricija Semijalac, Lucija Ivok, Stella Petek, Josipa Berić, Kristijan Kunek, Katarina Toljan, Laura Vrabec, Lucija Maškarin, Roko Jurić, Marta Marinić, Karlo Kamenar, Dora Kovačić, Magdalena Hegedić.
 
Učenici 4. razreda, likovna grupa, profesorice Sonja Batinić, Marta Vunak i knjižničarka Ruža Jozić, posjetili su zagrebačku katedralu i Riznicu katedrale krajem rujna 2017. godine, što je u njima potaknulo želju za istraživanjem literature i izvora o povezanosti zagrebačke Prvostolnice i sesvetskog kraja, osobito Kašine i Vugrovca, koji su u prošlosti bili poznati po svojim rukotvorinama iz veziljske ili štikarske škole umjetničkog crkvenog obrta, koju je na svom dvoru u Vugrovcu osnovao biskup Petar Petretić oko 1650. god., u kojoj su izrađena najljepša misna ruha kojima se zagrebačka katedrala ponosila stoljećima, kao i crkve diljem Hrvatske. Najpoznatije djelo te škole je svileni vez za pokrov - Božji grob, s oslikanim prizorima iz Starog i Novog zavjeta, iz 1659. godine, a danas se čuva u Riznici zagrebačke katedrale.   
                                 
„Vugrovec je u prošlosti bio nadaleko poznat po svojim rukotvorinama. Riječ je o najstarijoj stručnoj školi umjetničkog crkvenog obrta koju  je na svom dvoru u Vugrovcu osnovao biskup Petar Petretić oko 1650. god. Bila je to poznata veziljska ili štikarska škola u Vugrovcu, u kojoj   su izrađena najljepša misna ruha kojima se Zagrebačka katedrala ponosila, kao i mnoge  crkve diljem Hrvatske. Jedno takvo misno ruho izvezeno srebrom nalazi se i danas u župnoj crkvi Sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu. Najpoznatije djelo te škole je svileni vez za pokrov pod nazivom Božji grob, s oslikanim prizorima iz Starog i Novog zavjeta, iz 1659. godine, koji se danas čuva u Riznici katedrale. Zanimljivo je da su misna ruha za biskupe, kanonike i svećenstvo Zagrebačke biskupije vezli uglavnom vugrovečki mladići iz obitelji Galović i Ferenčak, pa pojedini stanovnici Vugrovca i danas nose nadimak Štikari (od glagola štikati, vesti) prema poslu kojim su se njihovi preci bavili. Veziljska radionica u Vugrovcu djelovala je pod vodstvom Nijemca Jakoba Wolfganga Stolla, koji je došao iz Bavarske. Vezenje se u vugrovečkom i sesvetskom kraju od davnine njegovalo kao kućni obrt, a nosilo se i pokazivalo u svečanim prigodama.“ 
(Klaić, Ivan. Po kašinskom i vugrovečkom kraju. 2002. Hrvatski zemljopis. Samobor. (str. 83))