Dječja knjižnica "M2"

Igraonica
Igroteka je mjesto gdje se posuđuju igračke koje se mogu nositi kući, baš kao i slikovnice i knjige. Predškolsko dijete može uz pomoć odraslog izabrati kvalitetnu i zanimljivu igračku. Igroteka je otvorena tijekom cijelog radnog vremena Knjižnice.
 
Svrha igroteke:
  • učiniti kvalitetnu igračku dostupnom svakom djetetu;
  • pružiti djeci širok izbor različitih igračaka;
  • razvijati u djece naviku posuđivanja i korištenja zajedničkih dobara;
  • razvijati potrebu za dolaženjem u knjižnicu, u igroteku po igračku, a kasnije i po knjigu;
  • pomoći roditeljima u razvijanju kriterija za procjenu igračaka.
Djetinjstvo bez igre je nezamislivo, a igračka je sastavni dio igre. Dijete se za nju veže, ponekad kao za prijatelja. Ona je izazov i poticaj na aktivnost. Igrajući se njome dijete se zabavlja, istražuje, oponaša svijet odraslih i uči.
Svojom aktivnošću igroteka popularizira dobru igračku i čini je pristupačnom svakom djetetu, te razvija kriterije za prepoznavanje i odabir dobre igračke.
Kad se kaže da su igračke nužne za razvoj djeteta, tada se misli na dobre igračke, jer one loše ne samo da su nepotrebne nego mogu biti i štetne.

Dobra igračka je ona koja:
  • potiče dijete na igru, aktivnost, istraživanje, stvaralaštvo i maštu;
  • može duže vremena biti izazovna i zanimljiva;
  • odgovara djetetovim mogućnostima razumijevanja i korištenja;
  • potiče dijete na suradnju u igri;
  • djeluje estetski;
  • zadovoljava kvalitetom materijala, neotrovnih je i postojanih boja, laka je za održavanje i otporna na habanje, dijete se njome ne može ozlijediti.

Kako birati igračku?
Pri izboru igračaka važno je imati na umu da dječji razvoj treba poticati, a ne forsirati. Igračke koje nadilaze djetetove mogućnosti mogu ga obeshrabriti. Zato ih treba izbjegavati i birati one koje su u skladu s njegovim mogućnostima. Isto tako, igračke koje su za dijete prejednostavne i ono ih je "preraslo", mogu izazvati nezadovoljstvo i destrukciju. Djeca iste dobi međusobno se razlikuju prema interesima i sposobnostima, pa igračka predložena za određenu dob ne mora biti jednako zanimljiva i razumljiva za svu djecu te dobi.
Pri odabiru igračke valja se zapitati kako se dijete može njome igrati, pruža li mogućnost igre na više načina, hoće li potaknuti djetetovu maštu i radoznalost ili daje gotova rješenja, potiče li dijete na suradničku igru i hoće li ga veseliti i biti mu zanimljiva duže vremena.

U izboru igračaka može pomoći:
  • stručno osoblje dječje knjižnice;
  • bilten novih igračaka;
  • katalog igroteke;
  • oznaka (signatura) na svakoj igrački i/ili pripadajućoj pločici.
Signatura - oznaka koju ima svaka igračka u igroteci, sadrži informaciju o namjeni igračke, o dobi djeteta kojem je namijenjena i o nazivu igračke.
Podjela na "muške" i "ženske" igračke postoji samo u glavama odraslih, a ne i u dječjim igrama. S obzirom na podjelu prema namjeni i funkciji, u igroteci se igračke dijele na:
  • konstruktivne (KON): materijali za slaganje, građevni materijal...
  • motoričke (MOT): vozila, igračke za guranje i vuču, bacanje i hvatanje...
  • imitativne (IMI): pribor i predmeti vezani uz različita zanimanja
  • senzorne (SEN): glazbala, igračke za prepoznavanje mirisa, zvuka...
  • tehničke (TEH): igračke na baterijski pogon, jednostavni strujni krugovi...
  • društvene (DRU): igračke za igru više igrača prema pravilima
  • obrazovne (OBR): igračke tipa loto i druge namijenjene stjecanju znanja i razvoju mentalnih sposobnosti
  • receptivne (REC): scenske lutke, sklopive slikovnice-igračke...
  • za radni odgoj (RAD): mala oruđa, materijali za rad...
  • za izražavanje (IZR): mozaici, pike-slike ...
Nijedna igračka ne pridonosi razvoju samo jedne funkcije i nema samo jednu namjenu. Npr. igračka domino ulazi u kategoriju društvenih, ali je i obrazovna, jer dijete opaža i uči količine, klasificira, uspoređuje i broji.
Oznaka dobi kojoj je igračka namijenjena i kategorija u koju je svrstana, samo je orijentacija za lakše snalaženje. Treba imati na umu individualne razlike među djecom iste dobi i više mogućnosti korištenja jedne igračke.

Posuđivanje igračaka
Posuđuje se samo jedna igračka i to na rok od 3 tjedna. Ovakav rok posudbe omogućuje djetetu da se igračkom igra sve dok mu je ona zanimljiva. Ograničenje na posudbu samo jedne igračke nužno je kako bi se osiguralo da se igračke redovito izmjenjuju i da igroteka uvijek sadrži nešto novo i djetetu zanimljivo.
Svaka se vraćena igračka pere, dezinficira, prebrojavaju se dijelovi, prema potrebi se upotpunjava i sprema u posebnu vrećicu. Pritom dobiva i papirić s obaviješću o broju sastavnih dijelova.

Od roditelja se očekuje:
  • traženje informacija i savjeta o dobroj igrački;
  • pomaganje djetetu u izboru igračke uvažavajući njegovu želju, ali i vodeći računa o djetetovim razvojnim sposobnostima;
  • započinjanje zajedničke igre s djetetom kod kuće, kako bi se dijete zainteresiralo za igračku;
  • zajednička briga o igrački, kako bi se ona vratila u istom stanju u kakvom je posuđena;
  • zajedničko prikupljanje svih dijelova i spremanje igračke (i pločice) u pripadajuću vrećicu, neposredno prije vraćanja;
  • vraćanje naknadno pronađenih izgubljenih dijelova igračke;
  • nadoknađivanje izgubljene ili uništene igračke drugom;
  • briga o roku posudbe.
Uz pomoć roditelja dijete se od najranije dobi privikava na odnos prema zajedničkim dobrima, upoznaje pravila posuđivanja i stvara naviku korištenja knjižnicom.
Kutić slikovnica otvoren je tijekom cijelog radnog vremena Knjižnice i posebno je mjesto u dječjoj knjižnici na kojem predškolska i mlađa školska djeca nalaze literaturu za sebe. Kutić slikovnica zadovoljava djetetovu želju za dobrom i zanimljivom slikovnicom koju može listati, razgledavati ili čitati u knjižnici, a može je posuditi i ponijeti kući.
Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je priča upotpunjena, proširena i obogaćena ilustracijama ili ilustracije same "pričaju" priču. U posljednje se vrijeme sve više pojavljuju tzv. multimedijalne slikovnice - slikovnice koje u sebi povezuju više medija (knjiga + CD + igračka + lutka ...).
 
Kutić slikovnica:
  • pruža djeci mogućnost izbora kvalitetnih slikovnica;
  • pruža djeci bogatstvo izvora znanja, poticaja za razvoj govora i jezika, stvaralaštva i mašte;
  • razvija djetetovu naviku redovitog dolaženja u knjižnicu;
  • razvija sposobnost snalaženja u ponuđenoj literaturi, sposobnost biranja i posuđivanja.

Dobra slikovnica - što je to?
Vrlo je važno kakvom se slikovnicom dijete koristi. Njezina se kvaliteta procjenjuje prema ilustracijama i prema tekstu, ali i prema njihovoj međusobnoj usklađenosti. Ako se radi o dobroj i vrijednoj slikovnici, u pravilu su imena autora i ilustratora navedena na naslovnici, dok su anonimne slikovnice često znak da se radi o manje vrijednom, lošem djelu.

Ilustracije moraju biti:
  • jednostavne i djetetu razumljive;
  • estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuće poruke koju prenose, da bi razvijale djetetov smisao za  lijepo;
  • realne kada djetetu pojašnjavaju neke pojmove;
  • maštovite kada prate radnju koja dijete uvodi u svijet stvaralaštva i mašte;
  • s manje detalja za mlađu djecu, bogatije i složenijih kompozicija za stariju djecu.
Djeci mlađe dobi primjerene su slikovnice s više slika, a manje teksta, dok starijima uz ilustracije treba i složenija radnja. Pritom je važno da se tekst i ilustracija međusobno prožimaju i čine skladnu cjelinu.

Tekst slikovnice mora biti:
  • prilagođen djetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi;
  • zanimljiv, smislen i pisan jasnim i djetetu razumljivim jezikom.

Dobra slikovnica prilagođena razvojnim mogućnostima djeteta pridonosi:
  • stjecanju novih spoznaja;
  • obogaćivanju rječnika i govornih sposobnosti;
  • povezivanju govornog i pisanog jezika;
  • shvaćanju slike i riječi kao simbola koji prenose poruku;
  • razvoju opažanja, promatranja, pažnje, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja;
  • bogaćenju mašte i razvoju kreativnog mišljenja;
  • razvoju emocija i sposobnosti uživljavanja u različite situacije;
  • stvaranju želje za preradom doživljenog kroz različite oblike izražavanja – risanje, slikanje, oponašanje u igri uloga, pokret i pjevanje;
  • usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka;
  • motivaciji za samostalno čitanje i uživanje u čitanju i knjizi.

Od slikovnice do samostalnog čitanja
Djeci koja pokazuju zanimanje za slova ili već pomalo znaju čitati, treba ponuditi slikovnice s velikim tiskanim slovima, kako bi se postupno osamostaljivala u čitanju. Predškolskoj djeci koja ne pokazuju zanimanje za slova i čitanje treba čitati što više zanimljivih priča. Slušanje priča vodi kasnijoj želji za samostalnim čitanjem. Djetetu nije dovoljno samo dati slikovnicu već ju treba uvoditi u njegov život tako da ona od igračke koju razgledava i prelistava postane omiljeni djetetov predmet, baš kao i igračka. Ako odrasli listaju slikovnicu zajedno s djetetom i čitaju mu, dijete će se zainteresirati za samostalno razgledavanje, listanje, prepričavanje i ponovno čitanje. Roditelj koji svom djetetu čita već od najranije dobi, držeći ga u krilu i listajući slikovnicu, izgrađuje sa svojim djetetom poseban osjećaj bliskosti i povezanosti.

Slikovnica se mijenja s djetetovim odrastanjem
Nije svaka slikovnica za svaku dob:
  • slikovnice za najmanju djecu (u prvoj i drugoj godini života) više sliče igrački no knjizi - rasklapaju se u
  • lepeze, sastavljaju u maštovite oblike, izrezane su i oblikovane prema nekom liku na slici, debele, izrađene od kartona ili mekane i savitljive, izrađene od tkanine, spužve ili plastike;
  • u ranoj dobi djeca vole slikovnice s ritmičkim stihovima, brojalicama i pjesmicama;
  • prve djetetove slikovnice su obično tzv. pojmovne slikovnice (slike predmeta, ljudi, okruženja iz prirode...)  koje su za malo dijete i prvi udžbenici uz koje uči tumačiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati,  uspoređivati...
  • kako dijete odrasta i osamostaljuje se u razgledavanju, listanju pa i čitanju slikovnica, ilustracije sve više gube informativnu funkciju i u sve većoj mjeri ispunjavaju estetsku - slika više ne pomaže shvaćanju teksta već obogaćuje doživljaj;
  • četverogodišnjacima i petogodišnjacima zanimljive su radnje s jednostavnim zapletom, priče o ljudima i događajima bliskim njihovom iskustvu, a djecu u šestoj godini života zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva, zatim basne i bajke;
  • starijoj predškolskoj djeci primjerene su slikovnice s maštovitim, nedorečenim ilustracijama, jer dijete slušajući i čitajući samo stvara predodžbe o likovima i radnji.

Kako odabrati slikovnicu?
Pri izboru slikovnice treba uvažavati djetetove želje. Od odraslog se očekuje da mu ponudi slikovnice i zainteresira ga za one koje su primjerene njegovim mogućnostima shvaćanja. Slikovnice imaju vrlo različite teme, a danas se sve više pojavljuju one koje govore o tzv. tabu temama - problemima s kojima se susreću današnja djeca kao primjerice odvajanje od roditelja, rastava roditelja, strah, bolest, nasilje, zlostavljanje u obitelji, neprihvaćanje od strane sredine zbog različitosti ili hendikepa i sl. U takvim su slikovnicama najčešći likovi životinje koje progovaraju o problemima svojstvenim ljudima, što može potaknuti dijete da govori o svojim problemima i pokušava ih riješiti.
Osim što će dijete kod kuće uživati listajući slikovnicu, ono će uz pomoć roditelja razvijati naviku odgovornog odnosa prema zajedničkom dobru kojim se i drugi koriste. Ako već u ranom djetinjstvu nauči da se po slikovnici ne šara i da se ne smiju oštećivati stranice, takav će odnos zadržati prema knjizi tijekom cijelog života.
 
U izboru slikovnica roditelju može pomoći:
  • informacija dobivena od osoblja Knjižnice;
  • bilten novih slikovnica;
  • katalog svih postojećih slikovnica u kutiću slikovnica;
  • samostalno pretraživanje kompjutorske baze podataka u Knjižnici.
Slikovnice su na poleđini označene oznakom M (mala knjiga), a oznaku S imaju slikovnice namijenjene najmlađoj dobi.
Može se posuditi najviše 3 slikovnice. Rok posudbe je 3 tjedna.

Raspored igraonica nalazi se na stranici Stalne aktivnosti.

Igraonica je posebno osmišljen cjeloviti razvojni program za djecu predškolske dobi, a tako se često naziva i prostor u kojem se djeca uz nazočnost stručne osobe igraju i druže. Program se naziva igraonicom jer mu je temelj igra obogaćena raznim aktivnostima. Razvojni je jer su njegovi ciljevi i zadaće usmjereni na poticanje djetetova razvoja, a djetetova su razvojna postignuća prvi kriterij vrednovanja programa. Cjelovit je jer ravnomjerno i usklađeno djeluje na djetetov tjelesni, intelektualni i socio-emocionalni razvoj. Igraonica je pravo mjesto za zanimljivu, uzbudljivu i maštovitu igru, u kojoj su osim djece dobrodošli roditelji i drugi odrasli, koji se vole i žele igrati i družiti s djecom. Pod stručnim vodstvom voditelja igraonice, u prostoru obogaćenom pomno odabranim slikovnicama, igračkama i materijalima, djeca provode dva do tri sata birajući igre, aktivnosti i način svog sudjelovanja u njima.
 

Posebnost je igraonice u knjižnici što se nalazi u kulturnoj ustanovi koja zadovoljava potrebe i ostalih članova obitelji. Aktivnosti namijenjene djetetu mijenjaju se kontinuirano, prateći njegovo odrastanje, a čitavo okruženje odiše bogatstvom kulturnih sadržaja i umjetničkih vrijednosti.
Atmosfera u igraonici i njezina uspješnost najviše ovise o voditelju igraonice. On je odgovoran za ono što se događa za vrijeme igre. Nenametljivo nudeći igračke i materijale, on potiče igru i poziva roditelje na suradnju. Pritom ima u vidu različitosti među djecom, ali i važnost organiziranih zajedničkih aktivnosti u kojima djeca stječu osjećaj pripadnosti skupini, ovoj igraonici i dječjoj knjižnici.
 
Zašto se rad igraonice temelji na igri?
Igra je najvažnija aktivnost predškolskog djeteta. U igri dijete:
  • stječe spoznaje o svijetu koji ga okružuje i o sebi u tom svijetu;
  • stječe povjerenje u vlastite sposobnosti i stvara pozitivnu sliku o sebi;
  • razvija mišljenje, pamćenje, pažnju, koncentraciju, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja;
  • usvaja i razvija govor i druge oblike komunikacije;
  • razvija motoriku i tjelesne sposobnosti;
  • razvija i obogaćuje emocije;
  • iskušava svoje stvaralačke sposobnosti, razvija maštu i kreativnost;
  • stječe prve radne navike;
  • uči socijalno ponašanje, nenasilno rješavanje problema i stvara prijateljstva.
U igraonici se ne uče posebni sadržaji koji bi djecu pripremali za školu, ali iskustva i znanja koja stječu u igri pomoći će im u svladavanju školskog gradiva i snalaženju među vršnjacima. Zato je igraonica dobra priprema za školu i za život.

U igraonici djeca uče:
  • igrati se i družiti s drugom djecom, biti samostalna;
  • poštivati sebe i druge, prihvaćati različitosti;
  • istraživati okolinu, eksperimentirati stvarima i različitim materijalima;
  • izražavati se na različite načine;
  • baviti se aktivnostima prema vlastitom izboru;
  • vlastite želje prilagoditi zahtjevima ostale djece;
  • kulturno se ophoditi;
  • pripadati organiziranoj skupini djece u knjižnici.
Kao što dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju, čije uskraćivanje može nepovoljno djelovati na njegov razvoj, tako i nezadovoljenje potrebe za igrom može biti štetno za njegov psihofizički, emocionalni i socijalni razvoj.
U igraonici u kojoj se djeca osjećaju zadovoljno i sretno, družeći se i igrajući zajedno, oni uče jedni od drugih, mali od velikih, a veliki o malima.

Što se sve u igraonici događa?
U igraonici se može:
  • birati igračku i partnera za igru;
  • listati i razgledavati slikovnice, slušati, prepričavati ili izmišljati priče, pjesme...
  • slagati slagarice, nabadaljke, konstruktore, građevne materijale, voziti vozila...
  • igrati igre s pravilima i igre uloga;
  • pogađati zagonetke, učiti brojalice i pjesmice;
  • gledati dijafilmove i crtiće;
  • učiti prva korake služenja računalom;
  • gledati igrokaze, predstave, sudjelovati u dramskoj igri ili u igri scenskim lutkama;
  • slušati glazbu, svirati, pjevati, plesati...
  • sudjelovati u igrama prirodnim i neoblikovanim materijalima;
  • risati, slikati, izrezivati, lijepiti...
  • oblikovati tijesto, glinu i druge materijale;
  • sudjelovati u svečanostima i slavljima vezanim za pojedine blagdane;
  • razmjenjivati iskustva, izmišljati, maštati, a prema želji i samo promatrati kako se drugi igraju.
Dijete bira između ponuđenih materijala i aktivnosti one koje mu trenutno najviše odgovaraju i suigrače koje želi. Svaka od navedenih aktivnosti poticajna je za razvoj različitih sposobnosti. Tako npr. u igri glinom dijete istodobno razvija motoriku, proširuje spoznaje eksperimentirajući težinom i količinom, stvara različite oblike i razvija senzibilitet za likovni izraz. No, i svaka se pojedina sposobnost razvija u mnoštvu različitih igara i aktivnosti. Npr. razvoj govora, jednog od ključnih elemenata učenja, u igraonici je stimuliran razgovorom, čitanjem knjiga, pričanjem priča, igrom scenskim lutkama, igrom riječima, učenjem pjesmica, brojalica, poslovica i sl.

Tko može postati korisnikom igraonice?
U igraonicu može doći svako dijete do polaska u školu, a u Malu igraonicu i dijete mlađe od tri godine, bez obzira ide li u dječji vrtić ili ne. Naime, i djeci koja idu u vrtić potrebna je dječja knjižnica, jer je ona mjesto druženja i novih poznanstava, mjesto susreta s igračkom, slikovnicom, knjigom i drugim kulturnim sadržajima.
Dijete se u igru može uključiti u bilo koje vrijeme rada igraonice. O dužini boravka u igraonici i učestalosti dolaženja odlučuju dijete i roditelj zajedno.

Roditelji u igraonici
I roditelji su uvijek dobrodošli u igraonicu kao i djeca. Mogu ostaviti dijete, mogu i sami ostati i promatrati igru, a mogu se i aktivno uključiti, ako to žele. Biti u igraonici s djetetom znači dijeliti zajednička iskustva u ugodnoj atmosferi u kojoj se dijete osjeća sigurno.
 
Važno je znati:
  • djeca mogu ostati u igraonici bez roditelja samo u točno određeno vrijeme rada igraonice, kada o njihovoj sigurnosti brine voditelj;
  • prilikom prvog dolaska u igraonicu odrasli obvezno ostaju s djetetom;
  • potrebno je ponijeti papuče, jer će se dijete osjećati udobnije;
  • dobro je upoznati voditelja igraonice sa svim što je važno da on o djetetu zna; po dijete treba doći na vrijeme, jer dijete ne voli ostati posljednje u igri.
     
Zašto je dobro da roditelji sudjeluju s djecom u aktivnostima?
Nazočnost bliske osobe u izvanobiteljskoj sredini za predškolsko je dijete izvor sigurnosti. U društvu djece i odraslih ono usvaja govor i znanja, priprema se za život u zajednici, razvija različite sposobnosti ...
Ali i odrasli trebaju djecu. Oni uče o djeci i bolje ih upoznaju družeći se s njima. Tako dobivaju i povratnu informaciju o sebi kao odgajatelju. U procesu zajedničkog učenja i odrastanja koji uključuje primanje i davanje, djeca i odrasli se dopunjuju pa njihov odnos stvara dinamičnu i nedjeljivu cjelinu.

Zašto i Mala igraonica?
Mala igraonica je namijenjena bebama i svoj djeci koja još nemaju tri godine, a traže i žele igru u društvu vršnjaka, nove izazove i poticaje, zanimljive igračke i sadržaje.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo najranija dob djeteta najvažnija za njegov sveukupni kasniji razvoj. Poticaji odraslih i zadovoljavanje dječjih interesa i potreba u toj dobi pomažu djetetu da razvije potencijalne sposobnosti i svoju osobnost, te da odrasta zadovoljno i sretno. Stoga su igraonice za bebe u knjižnicama u svijetu uobičajene. Iskustva u radu s najmlađim predškolcima u našoj knjižnici pokazuju da se već dvogodišnja djeca znaju služiti knjižnicom i da im samostalnost u tome pričinjava veselje.
Mala djeca trebaju blizinu roditelja i drugih poznatih i bliskih osoba dok se igraju. Stoga su roditelji ili drugi odrasli, koji djecu dovode u Malu igraonicu, obvezno nazočni u vrijeme igre. To će pomoći djeci da im prvi koraci u svijet knjižnice budu zanimljivo iskustvo i zadovoljstvo. Stoga su roditelji neizostavni partneri u radu igraonice. Poželjno je da se sami uključe u sve igre i aktivnosti s djecom, jer će djeca tako još više uživati.

ZA PREDŠKOLCE 


(od 3 godine do polaska u školu)
  • Utorak i četvrtak - igraonica: 10:30 - 11:30 sati
 
  • Utorak -  kreativna radionica: utorak od 17:00 - 18:00  (Napomena: djeca ostaju sama u navedenom terminu bez pratnje i zadržavanja roditelja u prostoru knjižnice. Roditelj i/ili skrbnik dolazi po dijete u 18:00 sati. Hvala na razumijevanju.) 
 
  • Četvrtak - čitanje priče: 17:00 - 18:00  (Napomena: djeca ostaju sama u navedenom terminu bez pratnje i zadržavanja roditelja u prostoru knjižnice. Roditelj i/ili skrbnik dolazi po dijete u 18:00 sati. Hvala na razumijevanju.)

ZA BEBE

(za djecu do 3 godine, uz pratnju)

 

  • Ponedjeljak i srijeda - igraonica: 10:30 - 11:30 sati
 
  • Petak - igraonica: 17:00 - 18:00 sati
 

Subotom

  • ​stručni savjeti knjižničara pri izboru literature iz zbirke za roditelje, slikovnica i igračaka
  • druženje djece i roditelja u prostoru igraonice

Napomena: Za korištenje usluga knjižnice pa tako i igraonice, dijete treba biti član knjižnice. Upis za svu djecu do 15 godina je besplatan!


*Prostor igraonice slobodan je za druženje roditelja s djecom do 18:30h, subotom od 9 - 12h, osim u vrijeme navedenih programa i ostalih aktivnosti.