Što je igraonica?

Raspored igraonica nalazi se na stranici Stalne aktivnosti.

Igraonica je posebno osmišljen cjeloviti razvojni program za djecu predškolske dobi, a tako se često naziva i prostor u kojem se djeca uz nazočnost stručne osobe igraju i druže. Program se naziva igraonicom jer mu je temelj igra obogaćena raznim aktivnostima. Razvojni je jer su njegovi ciljevi i zadaće usmjereni na poticanje djetetova razvoja, a djetetova su razvojna postignuća prvi kriterij vrednovanja programa. Cjelovit je jer ravnomjerno i usklađeno djeluje na djetetov tjelesni, intelektualni i socio-emocionalni razvoj. Igraonica je pravo mjesto za zanimljivu, uzbudljivu i maštovitu igru, u kojoj su osim djece dobrodošli roditelji i drugi odrasli, koji se vole i žele igrati i družiti s djecom. Pod stručnim vodstvom voditelja igraonice, u prostoru obogaćenom pomno odabranim slikovnicama, igračkama i materijalima, djeca provode dva do tri sata birajući igre, aktivnosti i način svog sudjelovanja u njima.
 

Posebnost je igraonice u knjižnici što se nalazi u kulturnoj ustanovi koja zadovoljava potrebe i ostalih članova obitelji. Aktivnosti namijenjene djetetu mijenjaju se kontinuirano, prateći njegovo odrastanje, a čitavo okruženje odiše bogatstvom kulturnih sadržaja i umjetničkih vrijednosti.
Atmosfera u igraonici i njezina uspješnost najviše ovise o voditelju igraonice. On je odgovoran za ono što se događa za vrijeme igre. Nenametljivo nudeći igračke i materijale, on potiče igru i poziva roditelje na suradnju. Pritom ima u vidu različitosti među djecom, ali i važnost organiziranih zajedničkih aktivnosti u kojima djeca stječu osjećaj pripadnosti skupini, ovoj igraonici i dječjoj knjižnici.
 
Zašto se rad igraonice temelji na igri?
Igra je najvažnija aktivnost predškolskog djeteta. U igri dijete:
  • stječe spoznaje o svijetu koji ga okružuje i o sebi u tom svijetu;
  • stječe povjerenje u vlastite sposobnosti i stvara pozitivnu sliku o sebi;
  • razvija mišljenje, pamćenje, pažnju, koncentraciju, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja;
  • usvaja i razvija govor i druge oblike komunikacije;
  • razvija motoriku i tjelesne sposobnosti;
  • razvija i obogaćuje emocije;
  • iskušava svoje stvaralačke sposobnosti, razvija maštu i kreativnost;
  • stječe prve radne navike;
  • uči socijalno ponašanje, nenasilno rješavanje problema i stvara prijateljstva.
U igraonici se ne uče posebni sadržaji koji bi djecu pripremali za školu, ali iskustva i znanja koja stječu u igri pomoći će im u svladavanju školskog gradiva i snalaženju među vršnjacima. Zato je igraonica dobra priprema za školu i za život.

U igraonici djeca uče:
  • igrati se i družiti s drugom djecom, biti samostalna;
  • poštivati sebe i druge, prihvaćati različitosti;
  • istraživati okolinu, eksperimentirati stvarima i različitim materijalima;
  • izražavati se na različite načine;
  • baviti se aktivnostima prema vlastitom izboru;
  • vlastite želje prilagoditi zahtjevima ostale djece;
  • kulturno se ophoditi;
  • pripadati organiziranoj skupini djece u knjižnici.
Kao što dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju, čije uskraćivanje može nepovoljno djelovati na njegov razvoj, tako i nezadovoljenje potrebe za igrom može biti štetno za njegov psihofizički, emocionalni i socijalni razvoj.
U igraonici u kojoj se djeca osjećaju zadovoljno i sretno, družeći se i igrajući zajedno, oni uče jedni od drugih, mali od velikih, a veliki o malima.

Što se sve u igraonici događa?
U igraonici se može:
  • birati igračku i partnera za igru;
  • listati i razgledavati slikovnice, slušati, prepričavati ili izmišljati priče, pjesme...
  • slagati slagarice, nabadaljke, konstruktore, građevne materijale, voziti vozila...
  • igrati igre s pravilima i igre uloga;
  • pogađati zagonetke, učiti brojalice i pjesmice;
  • gledati dijafilmove i crtiće;
  • učiti prva korake služenja računalom;
  • gledati igrokaze, predstave, sudjelovati u dramskoj igri ili u igri scenskim lutkama;
  • slušati glazbu, svirati, pjevati, plesati...
  • sudjelovati u igrama prirodnim i neoblikovanim materijalima;
  • risati, slikati, izrezivati, lijepiti...
  • oblikovati tijesto, glinu i druge materijale;
  • sudjelovati u svečanostima i slavljima vezanim za pojedine blagdane;
  • razmjenjivati iskustva, izmišljati, maštati, a prema želji i samo promatrati kako se drugi igraju.
Dijete bira između ponuđenih materijala i aktivnosti one koje mu trenutno najviše odgovaraju i suigrače koje želi. Svaka od navedenih aktivnosti poticajna je za razvoj različitih sposobnosti. Tako npr. u igri glinom dijete istodobno razvija motoriku, proširuje spoznaje eksperimentirajući težinom i količinom, stvara različite oblike i razvija senzibilitet za likovni izraz. No, i svaka se pojedina sposobnost razvija u mnoštvu različitih igara i aktivnosti. Npr. razvoj govora, jednog od ključnih elemenata učenja, u igraonici je stimuliran razgovorom, čitanjem knjiga, pričanjem priča, igrom scenskim lutkama, igrom riječima, učenjem pjesmica, brojalica, poslovica i sl.

Tko može postati korisnikom igraonice?
U igraonicu može doći svako dijete do polaska u školu, a u Malu igraonicu i dijete mlađe od tri godine, bez obzira ide li u dječji vrtić ili ne. Naime, i djeci koja idu u vrtić potrebna je dječja knjižnica, jer je ona mjesto druženja i novih poznanstava, mjesto susreta s igračkom, slikovnicom, knjigom i drugim kulturnim sadržajima.
Dijete se u igru može uključiti u bilo koje vrijeme rada igraonice. O dužini boravka u igraonici i učestalosti dolaženja odlučuju dijete i roditelj zajedno.

Roditelji u igraonici
I roditelji su uvijek dobrodošli u igraonicu kao i djeca. Mogu ostaviti dijete, mogu i sami ostati i promatrati igru, a mogu se i aktivno uključiti, ako to žele. Biti u igraonici s djetetom znači dijeliti zajednička iskustva u ugodnoj atmosferi u kojoj se dijete osjeća sigurno.
 
Važno je znati:
  • djeca mogu ostati u igraonici bez roditelja samo u točno određeno vrijeme rada igraonice, kada o njihovoj sigurnosti brine voditelj;
  • prilikom prvog dolaska u igraonicu odrasli obvezno ostaju s djetetom;
  • potrebno je ponijeti papuče, jer će se dijete osjećati udobnije;
  • dobro je upoznati voditelja igraonice sa svim što je važno da on o djetetu zna; po dijete treba doći na vrijeme, jer dijete ne voli ostati posljednje u igri.
     
Zašto je dobro da roditelji sudjeluju s djecom u aktivnostima?
Nazočnost bliske osobe u izvanobiteljskoj sredini za predškolsko je dijete izvor sigurnosti. U društvu djece i odraslih ono usvaja govor i znanja, priprema se za život u zajednici, razvija različite sposobnosti ...
Ali i odrasli trebaju djecu. Oni uče o djeci i bolje ih upoznaju družeći se s njima. Tako dobivaju i povratnu informaciju o sebi kao odgajatelju. U procesu zajedničkog učenja i odrastanja koji uključuje primanje i davanje, djeca i odrasli se dopunjuju pa njihov odnos stvara dinamičnu i nedjeljivu cjelinu.

Zašto i Mala igraonica?
Mala igraonica je namijenjena bebama i svoj djeci koja još nemaju tri godine, a traže i žele igru u društvu vršnjaka, nove izazove i poticaje, zanimljive igračke i sadržaje.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo najranija dob djeteta najvažnija za njegov sveukupni kasniji razvoj. Poticaji odraslih i zadovoljavanje dječjih interesa i potreba u toj dobi pomažu djetetu da razvije potencijalne sposobnosti i svoju osobnost, te da odrasta zadovoljno i sretno. Stoga su igraonice za bebe u knjižnicama u svijetu uobičajene. Iskustva u radu s najmlađim predškolcima u našoj knjižnici pokazuju da se već dvogodišnja djeca znaju služiti knjižnicom i da im samostalnost u tome pričinjava veselje.
Mala djeca trebaju blizinu roditelja i drugih poznatih i bliskih osoba dok se igraju. Stoga su roditelji ili drugi odrasli, koji djecu dovode u Malu igraonicu, obvezno nazočni u vrijeme igre. To će pomoći djeci da im prvi koraci u svijet knjižnice budu zanimljivo iskustvo i zadovoljstvo. Stoga su roditelji neizostavni partneri u radu igraonice. Poželjno je da se sami uključe u sve igre i aktivnosti s djecom, jer će djeca tako još više uživati.