Gradska knjižnica - Zbirka Zagrabiensia

Juraj Denzler
Hrvatski arhitekt Juraj Denzler (12. travnja 1896. - 27. rujna 1981.) rodio se u zagrebačkoj obrtničkoj obitelji Milana Denzlera i Justine r. Huzek. Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu i Sarajevu, da bi od drugog razreda gimnazije nastavio školovanje u Zagrebu, najprije u realnoj gimnaziji, a potom u Srednjoj tehničkoj graditeljskoj školi. Od 1916. do 1918. godine bio je, za vrijeme Prvog svjetskog rata, redov u austro-ugarskoj vojsci. Školske godine 1918./1919. pohađa Tehničku Visoku školu u Beču, a po otvorenju Tehničke Visoke škole u Zagrebu vraća se u rodni grad gdje studira 1919. - 1923. godine, polaže sve propisane državne ispite, te diplomira 1924. godine. Već 1922. godine stekao je ovlaštenje za samostalno vođenje poslova majstora graditelja.
Istaknuvši se još za vrijeme studija, bio je postavljen u prvoj godini za pomoćnika profesorske katedre za arhitekturu. Tijekom sljedećih godina u raznim funkcijama predaje na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a godine 1939. Vijeće Tehničkog fakulteta imenuje ga za izvanrednog profesora. Nakon umirovljenja 1942. godine, ubrzo se reaktivirao te 1944. godine postaje redovitim profesorom. Istaknuo se dugogodišnjim pedagoškim radom na Tehničkom, kasnije na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, te naposljetku na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi njegovi radovi izvedeni su u duhu Viktora Kovačića i bečke škole, da bi s vremenom prevladao tradicionalna shvaćanja. Vrijednost njegovih arhitektonskih rješenja očituje se u dispoziciji građevnih volumena, čistoći i funkcionalnosti tlocrtnih rješenja, modernom shvaćanju i primjeni novih materijala, te osobito u znalačkoj i stvaralačkoj uporabi arhitektonskog detalja.
Neki od njegovih važnijih radova u gradu Zagrebu su zgrada Higijenskog zavoda (1925.), kapelica Majke Božje Sljemenske, crkva sv. Antuna na Svetom Duhu (1932.) te zgrada Gradskih poduzeća (1933. godine, danas "Elektra"). Od projekata nakon Drugog svjetskog rata ističu se zgrada Geodetskog odjela Tehničkog fakulteta (1951.) te zahvati na interijeru i  prilaznom stubištu Rektorata Sveučilišta u Zagrebu kao i uređenje njegova okoliša.
Arhitekt i sveučilišni profesor Juraj  Denzler primljen je 29. siječnja 1936. godine u Družbu Braće Hrvatskoga Zmaja, te mu je tom prigodom dodijeljeno zmajsko ime Zmaj od Harmice. Ovaj časni brat Družbe zadužio je hrvatsku kulturu kao autor, projektant i rukovoditelj restauratorskih radova u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima, te kao stručni savjetnik Odbora za obnovu grada Ozlja. Izniman umjetnički domet ostvario je unutarnjim uređenjem dvorane iznad Kamenitih vratiju u stilu srednjovjekovnih viteških dvorana, čime je Družbi načinio dostojanstven prostor za okupljanje i djelovanje, a gradu Zagrebu reprezentativni prostor na tragu povijesnih tradicija zagrebačkog identiteta.