Programi u Knjižnici

Zbirka Arhiv Književnog petka, zvučni zapisi (1957–1976): magnetofonske vrpce, jedinica 162 i audiokasete, jedinica 58

Knjižnica Božidara Adžije u okviru projekta Digitalizirana zagrebačka baština Knjižnica grada Zagreba započinje u ožujku 2017. digitalizaciju zvučnih zapisa iz svoje zbirke Arhiv Književnog petka. Digitalizacija obuhvaća magnetofonske trake i audiokasete snimljene na tribinama Književnog petka u razdoblju od 1959. do 1969. godine.

Dvorana - H u kojoj se održavao Književni petak u zgradi je Radničkog doma izgrađenog 1937., na prvome katu Radničke biblioteke i čitaonice, današnje Knjižnice Božidara Adžije, koja 1955. pokreće razgovore književnika s publikom. Za prvih susreta vode se stenogrami, a 1959. godine nastaju zvučni snimci.

Književni petak započeo je skromno, sa šezdesetak posjetitelja s književnikom Vladanom Desnicom u velikoj dvorani - H Radničke biblioteke prvoga petka u studenom 1955. Svaki sljedeći brojem posjetitelja je veći. Prema riječima prvog voditelja Književnog petka Marina Zurla petak u društvenom životu Zagreba prerasta u književnu subotu - zapaža se zanimljiva činjenica, posjetitelji Književnog petka, a i ostali građani, koji često putem tiska pročitaju recenziju o razgovoru, sutradan postaju posjetitelji biblioteka (a sad se osjeća i u knjižarama). Ponekad je potrebno iznajmiti poseban prostor, dvoranu koja može primiti tisuću, dvije, pa i više posjetitelja.

Osnivač Književnog petka je Radnička biblioteka u Zagrebu. U sklopu Radničke biblioteke Književni petak djelovao je s manjim prekidima 11 godina. Poslije prekida od godinu dana, u sezoni 1966/67, počinje novu sezonu prema zasadama održanih jedanaest sezona, ali se sada kao osnivači javljaju Radnička biblioteka i Centar za kulturu Narodnog sveučilišta grada. Iz prostora dvorane - H Radničkog doma Književni petak kreće u Medulićevu ulicu, odatle na Rooseveltov trg 4 u Gradsku knjižnicu, gdje se i danas u Gradskoj knjižnici održava zagrebački „Petak“ na Starčevićevom trgu 6.

Književni petak, poput usmenog literarnog časopisa sa značajnom nakladom, bio je, što se vidi u finalu stoljeća, novost - po susretima i neposrednom kontaktu aktivnih sudionika u razgovoru, debati i prisnoj atmosferi, po raznolikom i kvalitetnom programu. Zvučni zapisi svjedoče o sugestivnoj živoj riječi, atmosferi i bilu zagrebačkog društvenog života.

Književni petak 148 (16. 5. 1960.) Radnička biblioteka Dvorana H
(s lijeva) Jean Paul Sartre i Darko Suvin, prevoditelj

Građa za snimanje

Snimljeni su razgovori s hrvatskim i stranim autorima, Mirkom Božićem, Slavkom Mihalićem, Ivanom Kušanom, Ivanom Slamnigom, Ivanom Raosom, Ivom Hergešićem, Ljudevitom Jonkeom, Ivom Frangešom, Rudijem Supekom, Vanjom Sutlićem, Ivom Tijardovićem, Zlatkom Pricom, Aleksandrom Srnecom, Brankom Belanom, Mirjanom Gross, kao i Jeanom-Pierreom Fayeom, Eliom Filippom Accroccom, Bratkom Kreftom, Benom Zupančićem, Brankom Čopićem, Oskarom Davičom, Izetom Sarajlićem, Nusretom Idrizovićem, Midhatom Begićem i brojnim drugim.

Način korištenja

Projekt Glasovi Književnog petka sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Presnimljena i obrađena zvučna građa nakon provedbe mjera zaštite, digitalizacije i obrade, stavlja se na raspolaganje korisnicima za rad u stručne, obrazovne i znanstvene svrhe u prostoru Knjižnice Božidara Adžije. Građu za digitalizaciju i objavljivanje priprema voditelj projekta Glasovi Književnog petka Ivan Jelić, informator-predmetni analitičar u Knjižnici Božidara Adžije. Isječci zvučnih zapisa okupljeni su na portalu Digitalne zbirke, a Katalog Knjižnica grada Zagreba omogućava pretraživanje i pristup sadržaju.

Sve digitalne reprodukcije izvornika iz zbirke Arhiv Književnog petka kao kratki zvučni isječci dostupni su besplatno osoblju i članovima Knjižnica grada Zagreba za dalje obrazovanje i istraživanje. Za puni pristup javnosti kad god je moguće knjižničarska zajednica će nastojati ishoditi suglasnost onih koji su imenovani kao suradnici ili su identificirani kao autori. Snimke mogu biti reproducirane, ali ne i preuzete, s mrežne stranice Kataloga. Snimke zaštićene autorskim pravom posjetitelji mogu poslušati na računalu u Knjižnici Božidara Adžije uz člansku iskaznicu.
 

Voditeljica Knjižnice
Rajka Gjurković Govorčin
 (siječanj 2018.)

Objavljeno 06.06.2017.
Uređeno 24.01.2018.

Uređeno 27.09.2019.

O mrežnom katalogu

Izrada kataloga je započela u svibnju 2009., a objavljen je u travnju 2013. Novi mrežni katalog trebao bi privući korisnike kao redovite posjetitelje mrežnog knjižničnog kataloga koji će se katalogom služiti samostalno, bez poduke ili pomoći knjižničara. Katalog bi u završnoj inačici trebao ispunjavati zadaće potpunoga bibliografskog sustava, bolje predstavljati zbirke, knjižničnu građu, odjele i usluge, mogućnostima i grafičkim izgledom atraktivniji te otvoren za nadogradnju novih funkcija potrebnih knjižničarima i krajnjem korisniku.

 

O zbirci bibliografskih jedinica Knjižnica grada Zagreba

Mrežni katalog Knjižnica grada Zagreba je skupni katalog zapisa za građu koja se nalazi u fondu knjižnica, ne odražava u potpunosti fond KGZ-a, već fond koji je računalno obrađen. Zastupljeni su bibliografski zapisi za tiskanu i netiskanu građu. Dio bibliografskih zapisa obogaćen je anotacijom ili kratkim sadržajem, slikom omota i zvučnim izborom građe.

 

Novosti u mrežnom katalogu

  • 2019. 03. 01. Omogućena posudba e-knjiga Novo

  • 2018. 09. 01. Novi servis za skraćivanje URL adresa - omogućeno korištenje Bitly servisa

  • 2017. 12. 11. Personalizacija prikaza rezultata pretraživanja - sortiranje lokacija na stranici prikaza bibliografske jedinice prema evidentiranim knjižnicama na članskom računu

  • 2017. 11. 02. Provjera statusa i rezervacije
    - usluga omogućena za sve knjižnice u mreži KGZ-a
    - na članskom računu moguće je pregledavati rezerviranu građu, produžiti ili poništiti rezervacije

  • 2017. 03. 30. Mrežni izvori
    - realizacija sustava interoperabilnosti za uspostavu korisnički usmjerene usluge, od kojih je jedna pronalaženje
    - spajanje otvorenih podataka putem protokola za pobiranje metapodataka
    - integracija sadržaja na razini članka
    - lokalno indeksiranje i pretraživanje
    - integracija otvorenih podataka s portala Hrčak

  • 2016. 12. 08. Virtualna polica
    - okupljanje knjižničnog fonda prema klasifikacijskoj oznaci i redanje prema signaturnoj oznaci

  • 2016. 09. 15. Produženje posudbe
    - omogućeno je produženje posudbe na članskom računu
    - rezervirana građa, građa u ljetnom roku posudbe i građa u zakasnini ne mogu se produžiti

  • 2015. 06. 15. Status "Za posudbu"
    - omogućeno je filtiranje rezultata prema statusu dokumenata za posudbu
 
Broj zahtjeva za provjeru statusa putem mrežnog kataloga
Naziv knjižnice 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Gradska knjižnica           5.158 11.988
Knjižnica Božidara Adžije 2.754 2.859 2.536 2.967 3.630 4.327 5.125
Knjižnica Tina Ujevića 933 1.231 1.039 1.302 1.730 1.975 3.110
Knjižnica Knežija           55 637
Dječja knjižnica Ljubljanica           12 58
Knjižnica Prečko           61 772
Knjižnica Staglišće           74 768
Knjižnica Voltino 137 75 90 138 222 351 560
Knjižnica Dubrava           168 1.965
Knjižnica Medveščak           308 2.610
Dječja knjižnica M-2           19 176
Knjižnica Novi Zagreb           119 1.111
Knjižnica Dugave           80 784
Knjižnica Mala Mlaka           5 15
Knjižnica Savski gaj           76 1.145
Knjižnica Sloboština           29 305
Knjižnica Vjekoslava Majera           73 623
Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva           189 1.387
Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice           119 651
Knjižnica Sesvete           77 906
Knjižnica Dubec           19 264
Knjižnica Selčina           15 150
Knjižnica Jelkovec           29 340
Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića           115 1.165
Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić           22 361
Gradska knjižnica Ante Kovačića           102 1.201
Knjižnica Marije Jurić Zagorke         210 1.090 1.752
Knjižnica Marina Držića           122 980
Dječja knjižnica Marina Držića           32 334
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića           141 1.007
Knjižnica Savica           45 468
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića           376 3.297
Knjižnica Vladimira Nazora       23 621 909 1.602
Knjižnica Gajnice           53 371
Knjižna stanica Gornje Vrapče           14 118
Knjižnica Kajfešov brijeg           21 121
Knjižnica Kustošija           59 385
Knjižnica Podsused           14 252
Knjižnica Špansko - jug           49 438
Knjižnica Špansko - sjever           78 726
Knjižnica Vrapče           91 699
UKUPNO 3.813 4.165 3.665 4.430 6.413 16.671 50.727
 
Broj zahtjeva za rezervaciju građe putem mrežnog kataloga
Naziv knjižnice 2017. 2018.
Gradska knjižnica 3.669 4.863
Knjižnica Božidara Adžije 916 1.234
Knjižnica Tina Ujevića 285 1.281
Knjižnica Knežija 37 299
Dječja knjižnica Ljubljanica 7 12
Knjižnica Prečko 69 522
Knjižnica Staglišće 103 498
Knjižnica Voltino 57 364
Knjižnica Dubrava 191 1.644
Knjižnica Medveščak 639 4.366
Dječja knjižnica M-2 10 48
Knjižnica Novi Zagreb 61 603
Knjižnica Dugave 78 546
Knjižnica Mala Mlaka 3 7
Knjižnica Savski gaj 107 837
Knjižnica Sloboština 37 206
Knjižnica Vjekoslava Majera 38 396
Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva 225 1.096
Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice 76 296
Knjižnica Sesvete 85 629
Knjižnica Dubec 23 98
Knjižnica Selčina 10 91
Knjižnica Jelkovec 19 112
Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića 140 848
Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić 10 180
Gradska knjižnica Ante Kovačića 170 1.105
Knjižnica Marije Jurić Zagorke 212 1.463
Knjižnica Marina Držića 58 303
Dječja knjižnica Marina Držića 7 42
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića 78 455
Knjižnica Savica 37 254
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića 472 3.126
Knjižnica Vladimira Nazora 189 870
Knjižnica Gajnice 80 388
Knjižna stanica Gornje Vrapče 2 23
Knjižnica Kajfešov brijeg 12 75
Knjižnica Kustošija 29 212
Knjižnica Podsused 18 116
Knjižnica Špansko - jug 57 538
Knjižnica Špansko - sjever 88 597
Knjižnica Vrapče 75 468
UKUPNO 8.479 31.111
 

Osoba za kontakt

Redaktor mrežnog kataloga Rajka Gjurković-Govorčin

Uređeno 23.11.2016.

Knjižnica Božidara Adžije prva je među knjižnicama u Hrvatskoj započela sa predmetnom obradom dokumenata. Predmetni katalog osnovao je 1951. godine tadašnji upravitelj knjižnice Vladimir Vujnović.

Pravila za predmetni katalog isprva prenošena usmenim putem, prvi put, kao interni dokument objedinjuje i zapisuje 1980. g. tadašnja redaktorica predmetnog kataloga Tihomila Đogić. Po navedenim Pravilima se radi sve do ranih 90-ih godina 20. stoljeća. Tada dolazi do određenih promjena u načinu predmetne obrade i prelaska s kataloga na listićima na strojno čitljivi katalog. Nova pravila utemeljena na suvremenim načelima predmetne katalogizacije objedinjena su u Pravilniku za predmetni katalog objavljenom 2004. godine koji su sastavile tadašnja redaktorica predmetnog kataloga KGZ-a Duška Štrbac i Mirjana Vujić. U skladu s tim Pravilnikom radi se i danas u Knjižnicama grada Zagreba.

Više o predmetnoj obradi i univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji.


Više o povijesti predmetne obrade u Knjižnici Božidara Adžije možete pročitati ovdje :



Osoba za kontakt:

Redaktor predmetnog kataloga Marin Juraga

Uređeno 21.2.2017.

Digitalizacijom odabranih jedinica građe vezanih uz temu razvoja radničkog pokreta u Hrvatskoj u sklopu projekta "Za radnička prava" omogućujemo bolji pristup i korištenje fonda Knjižnice Božidara Adžije, i to jedinica koje po svom povijesnom i intelektualnom sadržaju predstavljaju kulturno dobro i identificiraju se s Knjižnicom.

Knjižnicu Božidara Adžije osnovala je kao Radničku biblioteku Radnička komora u Zagrebu, a djelovala je pri kulturno-prosvjetnom odjelu Komore. Radnička biblioteka je bila središnja knjižnica za ostale radničke knjižnice i čitaonice Hrvatske.

Snimanjem i pretvaranjem u digitalni format građe o povijesti radničkog pokreta i njenim okupljanjem na jednom mjestu u sklopu nove nakladničke cjeline, osiguravamo kontekst jednog povijesnog razdoblja u Zagrebu, identificirajući silnice koje su oblikovale moderno hrvatsko društvo te stvaramo podlogu za znanstvene i obrazovne projekte koji istražuju sve vidove vezane uz radnički i sindikalni pokret od njegovih početaka u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata. Ujedno štitimo vrijedna djela od daljnjeg oštećivanja.

Digitalizirana zbirka o radničkom pokretu zamašnjak je potreban za stvaranje novih usluga povezivanjem sa sličnim baštinskim ustanovama u Europi i doprinos stvaranju virtualne izložbe koja tematizira prošlost i sadašnjost radničkog pokreta u svijetu. S ciljem senzibilizacije šire javnosti o vrijednosti i važnosti fonda o radničkom pokretu, digitalizirani sadržaj će biti integriran u postojeći uspješan i od javnosti prepoznat sustav Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.