Razvoj kritičkog mišljenja

Razvoj kritičkog mišljenja

Budući da zahvaća različita područja i javlja se u različitim oblicima, ne postoji jednoznačno određenje kritičkog mišljenja. Kritički mislimo u profesionalnom djelovanju, u svakodnevnoj komunikaciji, svakodnevnom rješavanju problema i donošenju odluka.
 
U proces razvoja kritičkog mišljenja treba uložiti vrijeme, trud i strpljenje.

Ispravno rasuđivanje temelj je kvalitetnog kritičkog mišljenja. Formirano vjerovanje i čovjekova želja da njegovo stajalište bude istinito mogu dovesti do pogrešaka u zaključivanju. Zbog toga vježbanjem logike i kritičkim promišljanjem naprosto učimo ispravno zaključivati pa tu naučenu vještinu spontano vježbamo u svim situacijama kad mislimo i razmišljamo, razgovaramo i rješavamo svakodnevne probleme.
Kritičko mišljenje je važna životna vještina i važan dio učenja. Osnovno kod kritičkog mišljenja jest vrednovanje dokaza koje se postiže postavljanjem pitanja.




 
 
Slika 1. 2


Pearsonov model kritičkoga mišljenja

 
Pearsonov model kritičkoga mišljenja (RED) temelji se na procesu koji vodi kroz tri koraka:
- prepoznavanje pretpostavki (recognize assumptions)
- vrednovanje argumenata (evaluate arguments)
- donošenje zaključaka (draw conclusions).

 


Prepoznavanje pretpostavki sposobnost je odvajanja mišljenja od činjenica. Slušanjem komentara i prihvaćanjem podataka zdravo za gotovo bez provjere lako je upasti u zamku – rupe u informacijama ili neosnovana logika utvrđuju se zamjećivanjem i propitivanjem pretpostavki. Korisno je usporediti i propitati pretpostavke sudionika s različitim stajalištima čime ćemo dobiti bogatiju perspektivu o temi o kojoj razmišljamo.
Umijeće vrednovanja argumenata podrazumijeva objektivnu i točnu analizu podataka. Da bi taj korak bio kvalitetno odrađen potrebno je isključiti emocije i ispitati kvalitetu dokaza. Emocije mogu utjecati na objektivnost procjene, sklonost potvrdi ili jednostavno ljudi mogu brzo doći do nepreciznog zaključka samo da izbjegnu sukob. Da bi zaključak bio što točniji nužno je ostati objektivan i razmotriti argumente s različitih pozicija.3
 

CRAAP test

 
Da bi se provjerila vjerodostojnost argumenata može se koristiti CRAAP test.


Za svaki od pojmova koji čine akronim CRAAP mogu se postaviti dodatna potpitanja koja pomažu kod utvrđivanja relevantnosti.
 
C ažurnost Koliko je star izvor podataka?
Koristi li izvor aktualne ili stare informacije?
R relevantnost Odgovaraju li argumenti onom dijelu istraživanja koji nam treba?
Jesu li argumenti previše stručni ili previše općeniti i neprecizni?
A autoritet autora Je li autor priznati stručnjak za to područje?
Koji se podaci mogu naći o autoru?
Koliko je respektabilna publikacija iz koje su argumenti?
A točnost Ima li pogrešaka ili netočnih informacija među argumentima?
Jesu li informacije rezultat pravilno izvučenih zaključaka i rezultat znanstvenih istraživanja?
Slažu li se argumenti s drugim argumentima iz sličnih područja?
Čine li se argumenti cjeloviti ili kao da su izvučeni iz konteksta?
P namjera Koja je svrha autora argumenata iz kojih izvlačimo dokaz?
Predstavlja li izvor informacija više točaka gledišta ili zastupa samo jedno mišljenje?
Je li način pisanja neutralan ili je intoniran tako da izaziva snažan emotivni dojam?
    CRAAP test4
 

Kako si možemo pomoći?

 
Proces donošenja ispravnog zaključka možemo sebi olakšati postavljanjem šest jednostavnih pitanja: Tko?, Što?, Gdje?, Kada?, Kako? i Zašto?
 
Tko? Tko je to rekao? Netko s autoritetom? Ima li netko koristi od toga što je rečeno?
Što? Što je rečeno? Jesu li iznesene činjenice ili mišljenje?
Gdje? Gdje je to bilo rečeno? Jesu li bila iznesena različita ili samo jednostrana mišljenja?
Kada? Kada je to bilo izrečeno? Koliko su informacije stare?
Kako? Kako je to rečeno? Jeste li mogli razumjeti sve izrečeno?
Zašto? Zašto je nešto rečeno? Jesu li argumenti i kontekst realno prikazani?
Tablica 1.5

I ovaj put smo pripremili kviz kojim možete provjeriti svoje znanje o tome kako vježbati kritičko mišljenje. Kviz je anoniman, za rješavanje treba samo dobra volja.



 

1Buchberger, I. Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka : Udruga za razvoj visokoga školstva, 2021. [citirano 2021-10-25]. Dostupno na: (PDF) Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja | Iva Buchberger - Academia.edu. Str. 6-64
2 URL: https://bit.ly/3q0OIzi [citirano 2021-10-25]
3Posavec, R., Stančić, D. Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani // Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske 29(2017), str. 197-203.
4https://bit.ly/2ZMj7Xs [citirano 2021-10-25]
5Posavec, R., Stančić, D. Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani // Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske 29(2017), str. 197-203. Str. 201. [citirano 2021-10-25]. Dostupno na: https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/datoteke/29-skola-knjiznicara-1536871789.pdf

Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije
Važno je biti u PRAVU – pretražiti, razmisliti, valjano utvrditi : razvoj kritičkog mišljenja
autorica: Ana Golubić
grafički oblikovao: Jure Žilić
Zagreb, 2. studenog 2021.