Povijest knjižnice
Na adresi Božidara Magovca 15, knjižnica se nalazi u Mamutici, u naselju Travno, u najvećoj zgradi u Zagrebu i Hrvatskoj, koja se također ubraja među najveće stambene zgrade u Europi. Mamutica je izgrađena 1974. godine prema projektu prof. Đure Mirkovića. U njoj stanuje oko 5000 ljudi u 1169 stanova i 6 ulaza (velika Mamutica) i 3 ulaza (mala Mamutica).

Knjižnica Novi Zagreb u Travnom otvorena je 23. prosinca 1986. godine u prostoru koji na dvije etaže ima 386 m2 (u projektnoj dokumentaciji prostor se naziva "lokal 6 - III dilatacija C u naselju Travno"). Gornja etaža ima 286 m2  i namijenjena je korisnicima, a u donjoj etaži, koju je ranije koristila služba nabave i obrade knjiga, nalazi se spremište knjiga koje se u mrežnom katalogu KGZ označava kao lokacija depo. U slobodnom pristupu nalazi se 77% građe.

Prema projektnoj dokumentaciji, planirani kapacitet bio je 20.000 svezaka u slobodnom pristupu, od čega cca 12.000 svezaka knjiga za odrasle i cca 8.000 svezaka knjiga za djecu, s priručnim zbirkama.

Današnji fond od 64.312 svezaka ukupno (podaci iz godišnjeg izvještaja o radu za 2015. godinu) više je nego trostruko "prerastao" mogućnosti smještaja.

Knjižnica Novi Zagreb ima odjel za odrasle, čitaonicu novina i časopisa s 10 čitalačkih mjesta i studijsku čitaonicu za učenje i rad s 5 čitalačkih mjesta, te odjel za djecu i mladež s igraonicom.

Korisnicima su na raspolaganju jedno računalo za pretraživanje mrežnog kataloga KGZ i jedno računalo za pretraživanje interneta.
U igraonici dječjeg odjela djeca mogu koristiti računalo za računalne igrice, prema rasporedu aktivnosti i uz predbilježbu.

U izložbeno-galerijskom prostoru redovito se priređuju likovne i prigodne dokumentarno-informativne izložbe. U trideset godina rada postavljeno je tristotinjak izložbi kojima je predstavljen cijeli niz autora, i akademski obrazovanih likovnih umjetnika, i amatera, od kojih su mnogi naši novozagrebački susjedi.

Knjižnica Novi Zagreb od svog osnutka njeguje blisku suradnju s lokalnom zajednicom, jednako s pojedincima, kao i s kulturnim i obrazovnim ustanovama u okruženju.
Jedan od najboljih primjera takve suradnje jest niz susreta i tribina "Susreti glagoljaša u Travnom", pokrenut 1988. godine u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Braće Radića iz Travnog. "Susreti glagoljaša u Travnom"  preko dvadeset godina bili su svojevrstan zaštitni znak knjižnice. U sklopu toga niza bilo je realizirano desetak dokumentarnih i likovnih izložbi, više predavanja vrhunskih filologa, te nekoliko sezona tečajeva glagoljice na kojima su i stari i mladi učili pisati uglatu, oblu i kurzivnu glagoljicu.
Prema rješenju Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Knjižnica Novi Zagreb uvrštena je na popis nositelja nematerijalnog kulturnog dobra : umijeća čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice.

U novije vrijeme tome smo nastojanju na suradnji s lokalnom zajednicom dali novi zamah bibliografskom izložbom pod nazivom "Susjedi, a što to pišete?", koju smo realizirali u listopadu 2012. godine u suradnji s našim susjedom, etnologom Damirom Kremenićem. Izložbom smo prikazali popise publiciranih radova nekadašnjih i sadašnjih stanovnika naselja Travno u različitim područjima književnog i stručnog i znanstvenog interesa. Od izložbe je nastao projekt "Kvartovska bibliografija", a ona je postala okvir za pokretanje niza susreta na kojima predstavljamo objavljene tiskane i likovne radove - slikarstvo, fotografija i drugo - svojih kreativnih susjeda.

U sklopu "Kvartovske bibliografije" predviđeno je i osnivanje zavičajne zbirke Novog Zagreba u kojoj bismo prikupljali građu o ovome dijelu grada u kojemu živi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 129.292 stanovnika.

I "Razmjena knjiga", stalna akcija svojevrsnog bookcrossinga koju sustavno njegujemo već više od petnaest godina, temelji se na suradnji s lokalnom zajednicom. Knjižnica prima (uglavnom sve) poklonjene knjige sugrađana - uvjet je samo da su knjige u fizički dobrom stanju. Dobivene knjige pregledavamo i razvrstavamo prema potrebama, te dio usmjeravamo drugim knjižnicama, samostalnim ili unutar pojedinih ustanova (bolničke, zatvorske, knjižnice domova za djecu, školske knjižnice u Sisačko-moslavačkoj županiji, narodne knjižnice koje su pretrpjele štete od elementarnih nepogoda, narodne knjižnice u malim mjestima u Hrvatskoj, narodne knjižnice u više mjesta u Bosni i Hercegovini, i druge). 

1999. godine u Knjižnici Novi Zagreb osmislili smo i provodimo projekt izložbi dokumentacijske građe informativnog karaktera pod naslovom "HRVATSKI OTOCI", otvoren za suradnju s pojedincima, udrugama i ustanovama. Zamisao je da se vizualno atraktivnim, a u informativnom smislu relevantnim izložbama u prostoru knjižnice predstave hrvatski otoci u svojim jedinstvenim zanimljivostima kao naročite geografske, povijesne, etnografske, kulturološke i ine vrsti posebnosti.

Izložbama nastojimo odgovoriti na pitanja gdje to i kako žive otočani, u kakve su tradicije ukorijenjeni, koji su im gospodarski uvjeti života, kako provode slobodno vrijeme, kako i u kojim područjima interesa izražavaju svoje stvaralačke i/ili umjetničke potencijale i brojna druga pitanja, kako bismo "kontinentalcima" približili život otočana, te tako senzibilizirali javnost i za pitanja zaštite i očuvanja.

Od 2015. godine u sklopu projekta Hrvatski otoci prikupljamo građu za planiranu Otočnu zbirku : knjige, časopise, kartografsku građu i ostalo.

2013. godine osnovan je Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb. Klub okuplja knjigoljupce koji u razgovoru o knjigama žele razmijeniti svoja mišljenja i dojmove, ne boje se promjena perspektive i vole se prepustiti argumentiranoj raspravi kako bi profinili osobni doživljaj kvalitetnog štiva. Članovi kluba okupljaju se jednom mjesečno.

2016. godine pokrenuta je nova kontinuirana aktivnost za naše članove pod nazivom "Čitaonica/Slušaonica". U programu Čitaonice/Slušaonice jednom mjesečno okupljamo ljubitelje književnosti svih književnih rodova i vrsta : poezije, drame, proze, eseja, filozofskih eseja, putopisa, memoaristike, duhovne i meditativne, dnevničke proze i ostalog, te iz susreta u susret naglas čitamo najljepše stranice hrvatske i prijevodne književnosti, najnovije objavljene knjige, kao i starija izdanja.

POVIJEST NOVOZAGREBAČKE PODRUČNE KNJIŽNIČNE MREŽE

Prvu narodnu knjižnicu na području Novog Zagreba osnovala je 1956. godine Skupština općine Remetinec. S početnim fondom od 1500 knjiga Knjižnica Remetinec 1957. godine upisala je 137 članova. Djeluje samostalno kao Narodna knjižnica i čitaonica Novi Zagreb sve do 1. srpnja 1985. godine.
Gradska knjižnica osnovala je 1973. godine svoj ogranak u Zapruđu. Knjižnica Zapruđe, kao područna knjižnica u Novom Zagrebu, dobila je 1976. godine, nakon njegove smrti, ime pjesnika Vjekoslava Majera, koji je knjižnicu od njezina osnivanja podupirao i zagovarao, kao pravi prijatelj i stanovnik toga novozagrebačkog naselja u koje se doselio pred sami kraj života.
1983. godine Narodna knjižnica i čitaonica Novi Zagreb (danas je to Knjižnica Savski gaj) otvorila je svoj ogranak u Dugavama, a 1984. godine Knjižnica Vjekoslava Majera osnovala svoj ogranak u Sloboštini.
Već od 1980. godine počinje se nabavljati i obrađivati građa za buduću knjižnicu u Travnom, za koju je kupljen prostor 1979. godine u Mamutici i za koju je predviđeno da preuzme ulogu središnje općinske knjižnice.
Prostor u Travnom gotovo je punih osam godina čekao uređenje. Kada se to napokon dogodilo, otvaranjem Knjižnice Novi Zagreb u Travnom (23. prosinca 1986.) i objedinjavanjem stručnih službi i poslovanja, profunkcionirala je područna knjižnična mreža Novog Zagreba. Nova središnjica dobila je ime po općini, a knjižnica koja ga je do tada nosila, dobila je ime Knjižnica Savski gaj.