Projekti
Projekt je usmjeren na proučavanje i istraživanje tema iz povijesti hrvatske dječje književnosti koje su u fokusu interesa autorice Vesne Radošević i prezentiranje rezultata putem organiziranja izložbi, susreta i razgovora s autorima, urednicima i ilustratorima.
Projekt je osmišljen kako bi potaknuo interes djece za čitanje i pridonio razvoju svijesti o ljepoti i vrijednosti hrvatske dječje književnosti.
U okviru projekta teme su sljedeće:

1. "365 KONAKA ŠEGRTA HLAPIĆA U KNJIŽNICI NOVI ZAGREB" - niz događanja kojima smo se uključili u program nacionalne manifestacije "Hlapić 2013."

 Povodom obilježavanja sto godina od prvog izdanja "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" Ivane Brlić Mažuranić, a u okviru manifestacije "Hlapić 2013." koju organizira Hrvatsko društvo istraživača dječje književnosti, Hlapić će cijelu ovu godinu proboraviti u postolarskoj radionici majstora Mrkonje koju smo otvorili na našem dječjem odjelu!
Tijekom zimskih školskih praznika u siječnju 2013., na desetodnevnoj likovnoj radionici marljivim radom učenika oblikovan je kaširani Hlapić kako sjedi na svom tronošcu i popravlja čizmice.

Od 21. siječnja do 16. veljače 2013. u prostoru naše knjižnice bila je postavljena izložba "Hlapić očima ilustratora", gdje su na 16 panoa predstavljeni radovi 38 autora koji su ilustrirali različita izdanja ovog izvanrednog dječjeg romana, od prvoga hrvatskoga iz 1913. do najnovijeg kineskog izdanja iz 2012. godine.
Izložbu su uz vodstvo obišli učenici trećih razreda OŠ Gustava Krkleca i OŠ Mladost, knjižnične grupe OŠ Gustava Krkleca i OŠ Otok, a organizirali smo i druženje s Hlapićem u postolarskoj radionici za odrasle uzvanike.

Izložbu je medijski popratio Dječji program HTV predstavivši je prilogom u emisiji "Puni krug", prikazanoj 15. veljače 2013.

Razrede koji su obišli izložbu i njihove učiteljice potaknuli smo da na satu likovnog  pokušaju sami napraviti svoje ilustracije uz prvi hrvatski dječji roman, a mi u izlozima knjižnice priređujemo izložbu radova svakoga razreda u trajanju od najmanje dva tjedna.

Prvi se odazvao 3.c razred OŠ Gustava Krkleca, sa svojom učiteljicom Tatjanom Tomec, pa je izložba njihovih radova postavljena od 19. veljače do 5. ožujka 2013.
Nakon njihovih, izložili smo radove učenika 3.b OŠ Gustava Krkleca (učiteljica Sandra Bulaja) od 6. do 20. ožujka.
Slijedi 4.c iz iste škole, s učiteljicom Snježanom Fegić.

Naša izložba "Hlapić očima ilustratora" zaživjela je i vlastitim životom. Prvo je gostovala u izložbenom prostoru  Međunarodnog centra za usluge u kulturi (danas je to Kulturni centar Travno), a potom je krenula i izvan Zagreba, u Gradsku knjižnicu "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu.

U postolarskoj radionici 27. veljače 2013. gostovao nam je prvi od ilustratora Hlapića koje pozivamo, Tomislav Tomić. Održan je susret i vođena likovna radionica za učenike 4.c OŠ Gustava Krkleca.

10. travnja 2013.  dolazi Stjepan Bartolić Štef, i on je crtao Hlapića.... 

14. svibnja 2013.  dolazi Niko Barun, i on je crtao Hlapića...

31. listopada 2013. dolazi Frano Petruša, on je crtao strip o Ivani Brlić Mažuranić.

Uslijedila su čitanja "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" naglas, na susretima s izvornim govornicima nekih jezika na koje je Hlapić preveden. Izvorni govornici čitali su odlomke na svojem jeziku (npr. japanskom, bengalskom, kineskom, češkom), čime bi ujedno predstavili i svoj jezik, a i dio kulture zemlje iz koje dolaze.

Čitamo Hlapića na ... japanskom!
U ponedjeljak, 22. 4. 2013. u 12.30 sati, naša gošća Emi Murata, japanska lektorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u pratnji svojih dvoje studenata japanistike, čitala nam je odlomak teksta "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" na japanskom i na hrvatskom jeziku. A onda nam je pričala o kulturnim vezama Japana i Hrvatske, japanskom jeziku i kulturi.

Čitamo Hlapića na... korejskom!
U srijedu, 25. 9. 2013. u 12.30 sati, gošća naše knjižnice bila je gospođa Mun iz Veleposlanstva Republike Koreje u RH, koja nam je čitala najnovije izdanje "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" na korejskom jeziku i ukratko predstavila svoju zemlju.
Susret je namijenjen učenicima Osnovne škole Gustava Krkleca i svima zainteresiranima.

Čitamo Hlapića na... bengalskom!
17. listopada 2013. naš gost, gospodin Sandip Mitra, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Indije u Zagrebu čitao nam je "Hlapića" na svojemu jeziku...


2. "VJEVERICA" - BIBLIOTEKA UZ KOJU SMO ODRASTALI

U sklopu ovog dijela projekta u knjižnici su održani susreti djece s posljednjim glavnim urednikom biblioteke, književnikom Dubravkom Jelačićem Bužimskim (urednik 1994.), i s trećom "velikom" glavnom urednicom, gospođom Verom Barić (urednica biblioteke od 1984. do 1994.)

Središnje događanje bila je izložba naslovnica i ilustracija knjiga objavljenih u "Vjeverici", održana u Knjižnici Novi Zagreb od 15. listopada do 15. studenoga 2015. godine.
U programu otvaranja izložbe sudjelovali su dr. sc. Štefka Batinić i glavna urednica, gospođa Vera Barić.

Izložba je prezentirala rezultate dvogodišnjeg istraživačkog rada Vesne Radošević na rekonstruiranju povijesti Biblioteke "Vjeverica".
Pokazan je razvoj i promjene grafičkog izgleda biblioteke od početka 1957., preko tipične "Vjeverice" sedamdesetih godina do specifičnog izgleda "Ratne" i "Eko Vjeverice".
Naslovnicama i ilustracijama predstavljeni su autori i ilustratori koji su bili izbor pojedinog od troje velikih urednika uz kratak tekst o svakome od njih. Kronološki slijed naslovnica vodi nas do poslijeratnih devedesetih godina kad se "Vjeverica" polako gasi u privatizaciji i dugovima i zajedno s izdavačkim poduzećem "Mladost" odlazi u povijest.

Istraživanje je pokazalo da je, koliko je prema katalozima knjižnica moguće utvrditi, u "Vjeverici" objavljeno 318 naslova u približno 1053 izdanja, a posljednja knjiga koja je objavljena u biblioteci je izdanje "Priča iz davnine" Ivane Brlić Mažuranić iz 1998.
Izložba na kraju donosi ispravljen i dopunjen popis "Do sada izašlo u Biblioteci Vjeverica".

Rezultati istraživanja povijesti biblioteke "Vjeverica" publicirani su u stručnom časopisu za istraživanje dječje književnosti "Libri et Liberi" u broju 1, godište 5, 2016. godine u preglednom radu naslovljenom "Povijest Vjeverice". U istom broju objavljen je i razgovor s urednicom Verom Barić naslovljen "Vera Barić - tisuće stranica za djecu", te kompletna bibliografija "Vjeverice", a rubrika "Baština" pod naslovom "Vječna Vjeverica". donijela je naslovnice značajnih dječjih knjiga objavljenih u biblioteci.

Izložba "Vjeverica - biblioteka uz koju smo odrastali" gostovala je u izložbenom prostoru KUC Travno u listopadu 2016., a u ožujku 2017. u prostoru Gradske knjižnice u Zadru. Autorica izložbe, Vesna Radošević, 6. ožujka 2017. prisustvovala je otvaranju izložbe u Zadru i tom je prilikom održala predavanje o povijesti biblioteke i metodologiji rada na njenoj rekonstrukciji studentima 2. godine preddiplomskog i 1. godine diplomskog studija odsjeka Informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru.

Ako u svojoj obiteljskoj biblioteci posjedujete primjerak prvog izdanja nekog od naslova objavljenih u "Vjeverici" koji nam nedostaje, sa zahvalnošću ćemo primiti vašu donaciju!

3. "KNJIGOSPAS"

Dio projekta kojim od zaborava želimo spasiti vrijedne starije naslove koji se iz nepoznatih razloga slabo čitaju i skrenuti na njih pažnju dječje čitalačke publike.

Prva knjiga kojoj smo tako pokušali udahnuti novi život jest "Trešnjevačke trešnje"  Marija Šarića.
Pronašli smo autora kojemu je to jedina objavljena knjiga i prekinuli njegovo dugogodišnje "skrivanje" od očiju javnosti susretom u svibnju 2015.

"Knjigospas" nastavlja dalje...

4. "TKO JE BOŽJI?"...

...naslov je dijela projekta kojim se planiramo priključiti obilježavanju 100 godina od prvog izdanja "Priča iz davnine". Čega će tu sve biti... vidjet ćemo!

17. veljače 2017. održan je susret ljubitelja književnosti posvećen 100. godišnjici rođenja Nedjeljke Brlić, najmlađe kćeri Ivane Brlić Mažuranić. Susret je bio prigoda da se istakne poseban položaj Ivane Brlić Mažuranić u kulturnoj povijesti Hrvatske u svojstvu spone dviju značajnih obitelji, Mažuranića iz Zagreba i Brlića iz Slavonskog Broda. Nedjeljka je predstavljena kao osoba zaslužna za očuvanje obiteljske ostavštine, jer je zajedno sa sestrom Zdenkom osnovala manifestaciju "U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić" u Slavonskome Brodu. Filatelist i kolekcionar Ivan Jurković skrbi o dijelu originalne korespondencije i fotografija Mažuranićevih i Brlićevih, od kojega je materijala sačinio prigodnu izložbu.

 
1999. godine u Knjižnici Novi Zagreb osmislili smo projekt izložbi dokumentacijske građe informativnog karaktera pod naslovom "HRVATSKI OTOCI". Zamisao je da se vizualno atraktivnim, a u informativnom smislu relevantnim izložbama u prostoru knjižnice predstave hrvatski otoci u svojim jedinstvenim zanimljivostima.
"Biserje hrvatskoga Jadrana" predstavljamo kao naročitu geografsku, povijesnu, etnografsku, kulturološku i ine vrsti posebnost, odgovarajući izložbama na pitanja gdje to i kako žive otočani, u kakve su tradicije ukorijenjeni, koji su im gospodarski uvjeti života, kako provode slobodno vrijeme, kako i u kojim područjima interesa izražavaju svoje stvaralačke i/ili umjetničke potencijale i brojna druga pitanja, kako bismo "kontinentalcima" približili život otočana.
Projekt je otvoren za suradnju s pojedincima, udrugama i ustanovama.
Izložbama smo predstavili otoke:
Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Dugi otok, Iž, Ugljan, Ravu, Olib, Murter, Pašman, Silba, Unije, Susak

2012. godine predstavili smo otok Murter - zanimljivosti i prirodne, povijesne, etnografske posebnosti i vrijednosti. Zahvaljujemo na suradnji gđi. Mandi Turčinov Ježina, voditeljici Narodne knjižnice i čitaonice Murter, gosp. Šimi Ježini, direktoru TZ Murter, gosp. Ivanu Turčinovu i gosp. Marku Mudronji Rebcu koji su nam pomogli u realizaciji ove izložbe.
2013. godine predstavili smo otok Pašman izložbom fotografija i dokumentacijske građe. Jedinstvene zanimljivosti ovog otoka u zadarskom arhipelagu - geografske, povijesne, etnografske i druge, pokazuju gdje i kako žive stanovnici Pašmana...
Izložba je realizirana u suradnji sa Zavičajnim muzejom Biograd n/m.
2014. godine predstavljen je otok Silba, zanimljiv zbog svoje pomorske tradicije i osobitog položaja u pomorsko-geografskom sustavu Jadrana od davnine, zbog svog prirodnog i kulturnog blaga, zbog činjenice da je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu, da ima izuzetno bujnu vegetaciju po kojoj je i dobio ime (lat. silva = šuma), da je nastanjen od antičkih vremena, da su u podmorskim arheološkim istraživanjima nađene zanimljive stvari, da je Silba stoljećima bila naselje imućnih pučana, da su njezinu gospodarskom razvoju najviše pridonijele lokalne kapetanske i brodovlasničke obitelji čija se ekonomska moć odrazila na bogatoj umjetničkoj baštini otoka, da na otoku postoji samo jedno naselje, da ima šest izvanredno lijepih i zanimljivih, umjetničkim predmetima opremljenih crkvica i kapela (doduše, još uvijek nerestaurirano, a najstarija, crkvica sv. Marka datira iz 5. i 6. stoljeća), da su sačuvani ostaci kaštela iz 16. stoljeća koji je služio za obranu od gusara, da ima jedinstvenu šesterokutnu Toretu, toranj vidikovac koji je jedan pomorac sagradio kao znamen svoje ljubavi prema djevojci koja ga (ni)je čekala... 
Izložba je ostvarena u suradnji s Društvom za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe.
2015. našom 14. izložbom u nizu, predstavljamo otok Unije, osim Brijuna, najzapadnijem hrvatskom jadranskom otoku, kojemu je život oduvijek isprepleten vezama s obližnjim Lošinjem. Pokriven je naslagama pijeska, ima šljunkovite plaže, sletno-uzletnu stazu za male avione, (srećom!) nije pretjerano razvikan u turističkoj ponudi masovnog turizma, zbog čega ga vole umjetnici...
U realizaciji izložbe entuzijazmom, prijateljskom podrškom, savjetima i materijalom iz vlastitih albuma i zbirki pomogli su nam: gđa Margita Nikolić, gđa Milena Zrnić, te gg. Roberto Nikolić, Dean Miculinić, Dušan Gačić, Gordan Topić, Grant Karcich (Kanada), Anton Angelich (USA), te webmasteri mrežne stranice www.otok-unije.com. Najsrdačnije im zahvaljujemo!
Uz zatvaranje izložbe "Otok Unije" predavanje pod naslovom "Mali otok Unije : priča o održivosti i nepozvanim iskrcavanjima" održao je prof. dr. Nenad Starc, emeritus.
U ljeto 2016. godine naša 15. izložba bila je posvećena Susku, pučinskom otočiću zapadno od Lošinja, važnoj zapadnoj točki arhipelaga  na vanjskom plovnom putu od Istre prema srednjoj Dalmaciji, kojega su stari zemljovidi smještali u skupinu tzv. manjih Apsirtida. To je otok pijeska, trstike i vinograda, nepravilna oblika i slabije razvedenosti, svojevrstan prirodni fenomen i malo čudo prirode kojemu je temeljna vapnenasta podloga prekrivena debelim naslagama sitnog pijeska eolskog podrijetla, ali se još uvijek ne zna sa sigurnošću kako je nastao...
Povodom zatvaranja izložbe "Otok Susak" predavanje pod naslovom "Priča o otoku Susku" održao je dr. sc. Nenad Starc, emeritus.
2017. godine, našom 16. izložbom predstavili smo Zlarin, otok šibenskog arhipelaga koji zajedno s otocima Prvić, Kaprije i Žirje pripada skupini tzv. Bučnih otoka (Celadusae, kako ih je nazvao antički pisac Plinije) u povijesnim se dokumentima spominje prvi puta u 13. stoljeću. Odavno je prozvan "zlatnim otokom" (insula auri) zbog idilične prirode, čistoće i mira. Jedino naselje na otoku nosi isto ime, a jedno je od najstarijih turističkih mjesta na šibenskom području. Među jadranskim otocima poznat je po koraljima i koraljarstvu koje se na njemu razvilo. Zlarin je i rodni otok velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun.
2018. godine, 17. izložbom predstavili smo otok Žirje, najudaljeniji stalno nastanjeni otok u vanjskom nizu šibenskog arhipelaga, na križištu važnih pomorskih putova. Od Šibenika je udaljen 12 nautičkih milja u smjeru JZ. Niz je tema koje ga definiraju. Prirodne danosti poput reljefa i smještaja u prostoru određuju načine privređivanja. Središnje plodno Polje na kojemu su se uzgajale uobičajene mediteranske kulture bilo je osnova poljodjelstva. Kao voćarska posebnost, na otoku se udomaćila zelena šljiva. Zahvaljujući povoljnim okolnostima uzgoja stekla je status gotovo samorodne sorte – žirajske zelene slive.  
Suhozidi koje su otočani gradili i radi posjedovnih razgraničenja zemljišta različite namjene (obradiva i pašnjačka) i radi zaštite tla od erozije, na lokalitetu Samograd dobilo je formu bunja (suhozidnih kućica za smještaj alata, kao sklonište za ljude za nevremena ili kao stanište za stoku). Samograd je danas vrednovan kao  kulturna baština, te je kulturno dobro Samograd upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. More je bogato ribom, te je Žirje od davnina bilo, uz Vis i Lastovo, jedno od triju središta lova srdele u Dalmaciji, koje je prvenstvo zadržalo sve do Prvog svjetskog rata. Na Žirju se od davnina proizvodilo vapno (jedna uvala podsjeća na to svojim imenom – Japlenišće).
Također, već od početka 15. stoljeća Žirajci su se bavili i vađenjem koralja koje su prodavali Sicilijancima i Dubrovčanima sve do konca 18. stoljeća. Obala otoka razvedena je i ima veliki broj većih i manjih uvala koje su služile kao sigurna zakloništa za brodove. Osobitost geostrateškog položaja otoka uočena je još u antičko doba, o čemu svjedoče kasnoantičke utvrde iz VI. stoljeća (Gradina iznad uvale Stupica, u narodu znana i kao „Teutine zidine“). Morsko uporište koje je bilo u službi povijesnog nadzora plovidbe i u najnovije doba je potvrdilo svoju važnost : na samom početku Domovinskog rata, sredinom rujna 1991. preuzimanjem bitnice obalnog topništva i prihvaćanjem bitke za Šibenik, Žirje je obranilo grad Šibenik i Hrvatsku.
U realizaciji izložbe savjetima, prijedlogom tema i ustupanjem dijela materijala pomogao nam je dr. sc. Jadran Kale, na čemu najsrdačnije zahvaljujemo.

Zamisao i realizacija izložbi projekta Hrvatski otoci: Milena Ajduković, prof.

Od 2015. prikupljamo građu za novoosnovanu posebnu knjižničnu zbirku "HRVATSKI OTOCI", te srdačno pozivamo sve da nam u tome pomognu!

PROJEKT KNJIŽNICA ŠIROM OTVORENIH VRATA

U Knjižnici Novi Zagreb  od 1998. godine provodimo programe namijenjene djeci, mladima i odraslim osobama s invaliditetom.
Naš cilj je da i toj kategoriji korisnika približimo narodnu knjižnicu kao mjesto na kojem se osjećaju ugodno i dobrodošlo,
bilo da u knjižnici traže nova znanja, informacije ili razonodu. Pritom nastojimo zadovoljiti njihove specifične potrebe uz uvažavanje njihovih sposobnosti.
 
Osobito smo ponosni na projekt 'Susret i doživljaj u knjižnici' koji smo, zahvaljujući donaciji Instituta 'Otvoreno društvo
Hrvatska', provodili tijekom 2000. i 2001. godine. Njime su bili obuhvaćeni korisnici Centra za odgoj i obrazovanje
'V. Bek' (slijepa i slabovidna djeca) i udruge 'Ozana'  (odrasle osobe s invaliditetom).
 
Programi koje organiziramo u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata su: izložbe, kreativne radionice, tribine,
književni susreti i grupni posjeti knjižnici. Djeca, mladi i odrasle osobe s invaliditetom u njima sudjeluju kao posjetitelji, autori radova ili izvođači programa.
 
Ustanove s kojima naša knjižnica surađuje u ovom projektu:
 
Udruga Ozana sa socijalno-humanitarnim ciljevima
Udruga za promicanje inkluzije
Centar za rehabilitaciju Zagreb-podružnice Sloboština i Paunovac
"Svitanje" - udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja
"Plemeniti" - udruga obitelji starih i nemoćnih osoba te obitelji osoba s duševnim smetnjama 
 
Raznolikošću doživljaja i djelatnosti zadovoljavamo specifične potrebe naših korisnika. U našim nastojanjima se rukovodimo načelom da svakom čovjeku treba omogućiti stjecanje što obuhvatnijih iskustava o životu i svijetu.