#librAR(T)y@podsused
Kulturna i prirodna baština Podsuseda projekt je Knjižnice Podsused koji ima za cilj očuvanje i zaštitu kulturne baštine te ohrabrivanje umjetničkog i kulturnog razvoja korisnika knjižnice svih dobnih skupina, kroz različite vrste programa.
 

Izložba "Krajolik" Petra Dolića

Otvorenje izložbe 25.4.2018. u 18.30h.
(Fotografije s otvorenja možete pogledati ovdje)


Povodom Europske godine kulturne baštine u Knjižnici Podsused programom #librAR(T)y@podsused apostrofira se bogata povijesna, arheološka i umjetnička baština Podsuseda. Istaknuto mjesto svakako pripada umjetničkom djelovanju akademskog kipara Petra Dolića.
Svojim novim ciklusom „Krajolik“, u formi slika – reljefa, tematizira utvrde i fortifikacije, koje su svojevrstan nastavak njegovih tematskih ciklusa Animalizam, Mostovi, U balonu, Aktovi, Križni put te dubrovački motivi.
Dolićeva je umjetnost jednostavna i rafinirana. Zanima ga tvarnost, oblikovanje i sama površina, a svoj rad svodi na elementarnu oblikovnu snagu. Brojni ciklusi govore o njegovom bogatom i raznolikom stvaralaštvu, kao i istraživanju organičke i vitalističke skulpture te formi reljefa i sliko-reljefa koji su često na tankoj granici plasticiteta i dvodimenzionalnosti.
Doliću su bliski tradicionalni kiparski materijali, koje oblikuje vođen unutarnjim znakom svojih prethodnika i učitelja Branka Ružića, Šime Vulasa, Kuzme Kovačića i drugih. Svoja djela oblikuje uvijek novom, svježom energijom kojoj reducira formu, narativnost i deskripciju, svodeći ih gotovo do ideograma.
Ovaj ciklus karakteriziraju krajolici ispražnjeni od ljudske radnje, oni su samo ostaci minule civilizacije i povijesti, koja je prethodila a preostali fragmenti utvrda koje dominiraju brežuljkom ostaju kao simbol.
Poseban ugođaj stvara odsustvom naracije, gdje upravo praznina nameće priče koje same proizlaze iz njegovog djela, a ne obratno. Krajolik njegovih radova predstavlja paradigmu, dajući onaj mentalni filter kroz koji propuštamo samo one informacije koje nam se uklapaju u zamišljenu i nama blisku sliku svijeta i naše povijesti. Utvrde u tom kontekstu samo su fizičko okruženje ovih krajolika i njihovo simbolično određenje.
Podcrtavajući tu napuštenost kroz duboko urezane brazde, ulazi u tvarnost slike stvarajući svojevrsne ožiljke koju je prošlost urezala i upisala, a koje s druge strane gradi snažnim i energičnim duktusom.

Djela su mu gotovo lišena boje, usredotočena dvojako na tamne ili svijetle tonalitete, uz pojedine oker momente ili ugrebane poteze koji otkrivaju strukturu i boju samog materijala.

U radovima u kojima unosi crnilo, Dolić prenosi onu težinu izbrazdane povijesti, urezane duboko u memoriju, akcentirajući dramatičnost teme i stavljajući naglasak ove izložbe na otvorena pitanja naše baštine, čija usklična interpunkcija vapi za spasenjem.
S druge strane nešto svjetlija Dolićeva narav, vidljiva u rasvijetljenim krajolicima djeluje optimistično, daje nam naznake onog duhovnog prostora i bespuća duše koja u njima nalazi svoj mir. U ovim se djelima bavi konzistencijom svjetla, njegovim usmjerenjem, stvarajući reljefne površine krajnje redukcije i izražajne čistoće u prikazu motiva.
Naizgled gotovo identičnim oblikovnim sredstvima, spajanjem ovih suprotstavljenih tonaliteta, Dolić postiže suptilnu razliku težine materije i lakoće duhovnog prostora. Magdalena Getaldić

Petar Dolić
rođen je 1975. godine u Travniku. Diplomirao je kiparstvo 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Vulasa, a kao izbornu nastavu pohađao je kolegij Medaljarstvo i mala plastika u klasi prof. Damira Mataušića. Do sada je izlagao na 40 samostalnih i 50 skupnih izložbi.
Autor je brojnih skulptura na javnim prostorima; Tri sunca – uvala Vela Lozna, Postira; Podmornica – Zagrebački velesajam; Brod na suhom – Njemački park pokraj Boćarskog doma u Zagrebu; Spomenik poginulim braniteljima u Labinu, u sklopu Mediteranskog kiparskog simpozija; Jabuka u Crnom Lugu, u sklopu Goranske kiparske radionice Lokve; Spomenik Oluja 95 u Kninu; Spomenik pomorcu i pomorstvu u Rijeci; Spomenik poginuloj djeci u domovinskom ratu, Slavonski Brod; Spomenik Tvrtkov biljeg , Prozor u Rami, BiH. Dobitnik je brojnih nagrada od kojih navodimo Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, Prvu nagradu na Trijenalu hrvatskog akvarela, te Nagradu Galerije Forum. Član je HDLU i ZUHA. Živi i radi kao samostalni umjetnik u Zagrebu.

 

Likovna kolonija - Baština Starog grada Susedgrada

Održala se u subotu 12. svibnja 2018. od 10 do 14 sati na Podsusedskom trgu.
Stručni suradnici: Ana Hruškar Varovic, Ana Dadic, Maja Lisska, Ana Žnidarec, Sandra Berak, Magdalena Getaldic, Gordana Marak
 
PROGRAM:
10:00 Okupljanje sudionika i pozdravni govor na podsusedskom trgu
10:15 Obilazak lokaliteta Starog grada Susedgrada
11:00 Vraćanje na podsusedski trg (ispred knjižnice), početak kolonije i kreativnih radionica
 
Zamišljena kao kreativno druženje malih i velikih umjetnika na otvorenom prostoru, druženje je započelo razgledavanjem lokaliteta Starog grada Susedgrada uz stručno vodstvo, a potom su svi zainteresirani umjetnici i kreativci mogli dati svoj umjetnički doprinos u oživljavanju bogate povijesne i arheološke baštine Susedgrada. Kratki isječak o tome kako nam je bilo pogledajte ovdje.

Organiziran je niz radionica za sve uzraste. Nakon likovne kolonije svi radovi sudjeluju na izložbi u Knjižnici Podsused od 23. svibnja - 10. lipnja 2018. godine, i nakon toga biti vraćeni autorima.
Broj sudionika 95
Broj voditelja radionice 6

Otvorenje izložbe radova s Likovne kolonije 23. svibnja 2018. u 18:30
Izložbu je otvorila Magdalena Getaldić

Stari grad Susedgrad
Rijetko se koji srednjovjekovni plemićki grad nalazi tako blizu nekog naselja kao što je to Susedgrad. Iz središta Podsuseda za svega nekoliko minuta laganim hodom kroz park može se popeti do njegovih ruševina. Njegov izuzetan položaj na krajnjem zapadnom obronku Medvednice, koji se strmo spušta prema koritu Save najbolje oslikava snimljena Standlova fotografija iz 1869. godine (pogledajte na  http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/IvanStandl/Susedgrad.htm).

Povijest izgradnje Susedgrada prema arhivskim izvorima seže u 13. stoljeće. Pratila ga je burna prošlost i česta promjena vlasnika. Jedan od njih bio je i Franjo Tahy, čija je vladavina obilježena seljačkom bunom 1573. Početkom 17. stoljeća grad je stradao u požaru i od tada počinje njegovo propadanje i devastacija. Jedan dio susedgradskog posjeda kupio je 1848. godine hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski.

Još od sredine 19. st. susedgradske zidine pobuđuju zanimanje znanstvenika i istraživača. Ljudevit Vukotinović obilazi Susedgrad u potrazi za paleontološkim nalazima. Tijekom izgradnje pruge 1862. pri iskopavanju ispod Staroga grada prema Savi pronađen je kostur kita, Vukotinović o tome obavještava svijet 1870. napisavši djelo: 'O petrefaktih u obće i podzemnoj fauni i flori susedgradskih laporah'.(Blažević, 2009.) Godine1855. Mijo Sabljar, prvi ravnatelj Hrvatskog narodnog muzeja i jedan od prvih istraživača starih gradova, crta tlocrt Susedgrada. Skoro sedamdeset godina kasnije Većeslav Henneberg, povjesničar i geograf, 1923. počinje istraživati Susedgrad. Henneberg se mogao korisititi samo Sabljarovom skicom i tlocrtom te opisom Ivana Kukuljevića Sakcinskog uz fotografiju Ivana Standla. Rezultate svojih istraživanja Henneberg je objavio u tekstu Ruševine Susedgrada u časopisu Narodna starina 1929. Nakon Henneberga Susedgrad nije nitko istraživao sve do 1944. godine kada je Tihomil Stahuljak, asistent Hrvatskog državnog konzervatorskog zavoda, započeo sustavna arheološka istraživanja na Starom gradu.(Prister, 1998)

Radovi su bili prekinuti 1945. Nalazi su djelomično pohranjeni u zagrebačke muzeje, a Susedgrad je bio prepušten zaboravu. Zadnji pokušaj da se radovi na zidinama nastave datiraju još iz 1954. godine. 'Na prijedlog prof. Brane Horvata Zbor birača općine Podsused zaključio je da se iz budžeta općine izdvoji što je moguće veća svota za uređenje staroga grada u Podsusedu. Općina je za radove na Starom gradu stavila na raspolaganje dvije prostorije u staroj školi kraj Doma kulture...Kasnije će ona služiti i kao privremena izložbena prostorija, kao jezgro lokalnog muzeja.'(Dnevnik radova na Susedgradu, 1954) Radovi su trajali nekoliko mjeseci, provedeno je čišćenje i planirano pažljivo konzervatorsko istraživanje, o arheološkom istraživanju nije bilo više riječi. Jedan od posljednjih pokušaja da se potakne interes za sudbinu opustošenoga grada dogodio se 1998. godine kada je u Hrvatskom povijesnom muzeju postavljena izložba Susedgrad ili nedovršena priča o jednom gradu. Iduće godine izložba Susedgrad ili Nedovršena priča o jednom gradu autorice Lade Prister postavljena je u Galeriji „Idealni grad“ Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad.

'U sklopu svojeg projekta „Grad i okoliš“, 2000. Godine Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad u suradnji s Područnim odsjekom za prostorno uređenje i graditeljstvo Susedgrad organizira u mjesecu svibnju Okrugli stol o zaštiti i revitalizaciji Starog grada Susedgrada i njegovog parka, koji je održan na terasi PD „Konop“, u parku Starog grada. Tu se, između ostalog, spominju (možda po prvi put) ideje obnove Starog grada i parka u srednjevjekovnom stilu, povezano uz neke od povijesnih činjenica (ali i legendi), kao i ideje geološkog parka i eko-učilišta. Godine 2008., u sklopu manifestacije „Jesen u Susedgradu“, Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad organizira obilazak spomeničke baštine Gradskih četvrti Podsused-Vrapče i Stenjevec i izdaje brošuru Susedgradski spomenici (Uredile: Irena Kraševac i Ivana Haničar Buljan) u kojoj se tekstom i slikom prikazuju Povijesna jezgra Podsuseda, Kapela Sv.Martina u Podsusedu i Stari grad Susedgrad. [1]

Od 2009. godine Udruga EKO-2000 u suradnji sa župnikom don Tunjom Blaževićem organizira prve Podsusedske svečanosti kojima je ključno događanje viteški turnir u parku staroga grada Susedgrada, od tada viteški turnir na Susedgradu svake godine privalči velik broj posjetitelja.
Godine 2011. započela su nova istraživanja i izrada konzervatorske dokumentacije za obnovu (Drago Miletić i Marina Valjato Fabris iz HRZ-a, Ivana Haničar Buljan i Ratko Vučetić iz IPU-a). U okviru navedene kampanje izrađena je: Konzervatsorska studija za obnovu i prezentaciju plemićkog grada Susedgrada s troškovnikom planiranih radova, Geomehanički elaborat i Statička ekspertiza.

Za potrebe arhitektonskog i geodetskog snimanja EKO-2000 organizira u dva navrata čišćenja podivljalog raslinja sa i uokolo zidina 2015. Iste godine Gradski ured za strategijsko planiranje naručuje od Instituta za povijest umjetnosti Program kulturno-edukativnog projekta Stari grad Susedgrad, a usporedo s Programom stručni tim sudjelovao je na izradi projektne aplikacije za poziv za dostavu projektnih prijedloga integriranog razvojnog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine pod nazivom Obnova i uređenje Starog grada Susedgrada i šireg kulturnog krajolika. Aplikaciju je izradio Grad Zagreb, Ured za programe i projekte Europske unije i međunarodna razvojna agencija (MARA),

Slijedeće, 2016. godine organizirana je prema narudžbi EKO-2000 i Instituta za povijest umjetnosti izrada geodetskog elaborata i 3D snimke lokaliteta perivoja podno Susedgrda, planinarskog doma i ostataka Staroga grada Susedgrada.'(Ivana Haničar-Buljan, 2016)

Protekle, 2017. godine, aktivnosti na obnovi Starog garada Susedgrada ticale su se popularizacije njegove kulturno-povijesne vrijednosti i naglašavanja problema koji sprječavaju konačno pokretanje obnove. Udruga Eko-2000 u suradnji s ICARUS Hrvatska i Knjižnicom Podsused pokrenula je on-line arhiv Topoteka Podsused http://podsused.topothek.at/. Inicijativom Udruge Vijeće gradske četvrti Podsused-Vrapčeo dobrilo je sredstva u iznosu od 50.000 kn za čišćenje zidina od podivljalog raslinja koje će izvesti Zrinjevac d.o.o. ove godine.

Ove godine Udruga će fokus aktivnosti na Susedgradu usmjeriti na rješavanje nesređenih imovinsko-pravnih odnosa koji su kočnica za prijavu projekta na EU fondove.

Izvori:
(Blažević, Tunjo…) Podsused : vjerski život i tradicija : kulturno – povijesna, umjetnička i kulturna baština, str. 295
Prister, Lada: Susedgrad ili nedovšena priča o jednom gradu : katalog izložbe. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1998.
(Horvat, Brano…at al.) Dnevnik rada na Susedgradu. 1954.
Ivana Haničar Buljan. Susedgrad : stanje i mogućnosti. Prezentacija na tribini u Knjižnici Podsused, 9.11.2016 [1]

 

Radionice otisaka Susedraga u glini i glinamolu

(pogledajte kako nam je bilo ovdje)
4.4.2018. Slikosat, 65 plus, namijenjen korsnicima treće životne dobi. Otisci Susedgrada u glini, kalupi rad keramičarke Marije Šunjić.
Broj polaznica radionice: 7

9.5.2018. Otisak Susedgrada u glini za učenike 4a raz OŠ bana Josipa Jelačića
Broj učenika 23

28.5.2018.Otisak Susedgrada u glinamolu za učenike 4d razreda OŠ bana Josipa Jelačića
Broj učenika 19

Voditeljice radionica: Manuela Babić i Sandra Berak
 
 

Grb grada Zagreba

   Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.