Projekti
Kulturna i prirodna baština Hrvatske
U Knjižnici S. S. Kranjčevića, uz potporu Gradskog ureda za kulturu, od 2008. do 2020. godine kontinuirano se provodio projekt "Kulturna i prirodna baština Hrvatske" kojim se predstavljala i promicala kulturna i prirodna raznolikost i bogatstvo hrvatske baštine. Cilj ovog projekta bio je približiti široj javnosti hrvatsku baštinu kako bi je bolje upoznali, prepoznali njen značaj i aktivnije se uključili u brigu za njeno očuvanje, a posebna se pažnja pridavala edukaciji mladih korisnika.
S namjerom da se posjetiteljima ponudi kvalitetan program, ostvarene su brojne suradnje s drugim ustanovama, (muzeji, instituti, sveučilišta, HAZU, Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, HRT), društvima i udrugama, obrtnicima, turističkim zajednicama te stručnjacima za pojedina područja baštine.
U proteklih dvanaest godina programa realizirano je preko 150 raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionica, koncerata, izložbi i predstavljanja) kroz dva ciklusa godišnje - proljetnom i jesenskom ciklusu događanja.
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, Lidija Dokuzović, Pavica Mlinarić, Jasna Held, Tihomir Marjanac, Margareta Peršić i brojni drugi.
Projekt je dobio pohvale predstavnika Ministarstva kulture, a 2018. godine predstavljen je knjižničarima srednjih škola i učeničkih domova na poziv Županijskog stručnog vijeća knjižničara srednjih škola i učeničkih domova I., II. i XXI. županije.
Dizajn plakata i pozivnica: Boris Greiner
Knjiga na rezervaciji serija je razgovora kojom se želi predstaviti po jedno djelo suvremene hrvatske književnosti.
Autorice koncepta i urednice serije: Irena Bekić i Sanja Milovac, knjižničarke
Narodna knjižnica jedna je od rijetkih kulturnih institucija koja se može oduprijeti komercijalizaciji, a posljedično komodifikaciji kulturnog i javnog dobra. Zbog neelitnog karaktera, nekomercijalnog djelovanja i krajnje demokratičnosti, ona može subvertirati dominantne ekonomsko-političke procese. Naime, kritičko bibliotekarstvo, koje svoju bit definira kroz ekonomski komunitarizam, solidarnost i socijalnu pravednost, zaštitu ljudskih prava stavlja ispred drugih profesionalnih briga, napose onih komercijalnih. Presjek korisničke populacije narodnih knjižnica obuhvaća najšire društvene slojeve koji se, kroz različite knjižnične programe i usluge, posredstvom kredibiliteta višestruko provjerene institucije knjižnice, mogu uključiti u angažirano promišljanje vlastite svakodnevice. 
Navedeno je i polazište projekta „Priprema, pozor… kazalište“, kojim želimo otvoriti prostor za alternativnu edukaciju djece i mladih, odnosno razviti metodu i iznaći formate prezentacije koji mogu posredovati i stvarati nova znanja. Polazeći od mišljenja da je upravo umjetnost, zahvaljujući svojoj otvorenoj metodologiji i afektivnoj snazi, mogući kanal k takvom razvoju,  projekt je osmišljen kao godišnja izvedbeno diskurzivna manifestacija kroz koju se usmjerava publiku, prvenstveno djecu i mlade, na umjetnost kao oblik komunikacije i na njezin potencijal da bude činitelj društvene promjene. 
Slojevita struktura manifestacije uključuje smotru amaterskih kazališnih grupa škola, vrtića, knjižnica i dječjih domova, radionice za djecu i odrasle, izložbu i okrugli stol kao diskurzivnu razradu godišnje teme te profesionalne predstave za djecu i odrasle.
 
Više o projektu možete pročitati u publikaciji.