Gaston slavi šezdeseti rođendan

" U današnje doba, kad medijskim prostorom dominiraju jeftini proizvodi američkih škola i superheroji, ponekad se zaboravlja da je pitanje bi li strip uopće dobio nadimak "devete umjetnosti" da nije bilo franko-belgijske škole. Među najvažnijim predstavnicima ove škole, pak, André Franquin ističe se ne samo svojim nedvojbenim crtačkim majstorstvom – njegovo vladanje linijom, savršeno poznavanje pokreta i iznimna perceptivnost karikature praktički su jedinstveni u cjelokupnoj povijesti stripa – već i dubokim humanizmom i duhovitošću njegovih tekstova.
Najpoznatiji Franquinov lik, Gaston, ušao je u imaginaciju milijuna ljudi širom svijeta. Nasuprot klasičnim junacima stripa, Gaston nije ni lijep, ni snažan, pa čak ni pretjerano inteligentan. No njegova mašta nadilazi granice, a njegovi izumi i često djetinje nevini pristup životu i svijetu osvajaju srca. Duboka svijest o problemima modernog života koji se provlače kroz sve Gastonove doživljaje čini ga prethodnikom današnjih ekoloških pokreta, dodatno time opravdavajući status kulturne i humanističke ikone frankofone književnosti.
Ne koristimo izraz "književnost" slučajno: u Francuskoj, sabrana Franquinova djela tretiraju se s jednakim poštovanjem kao i ona Zole ili Hugoa, što, uostalom, i zaslužuju. Prevođen po cijeloj Europi, pa i izvan nje, Franquinov opus zaslužuje da se nađe u rukama svakog, osobito mladog čovjeka, zbog razvijanja vizualne i čitateljske kulture.
Nakon objavljenih 16 albuma u hrvatskom prijevodu, a povodom 60. obljetnice početka izlaženja, ova "rođendanska" izložba donosi presjek najboljih trenutaka iz Gastonove dugačke karijere, i predstavlja upravo idealan pri susret s ovim važnim djelom, dok će one koji Franquinovog
junaka dobro poznaju oduševiti kronološkim prikazom i podsjetiti na najdraže trenutke."  Milena Benini

André Franquin (rođen 1924. u Etterbeeku), započeo je karijeru kao animator u jednom malom studiju gdje je upoznao Morrisa (Lucky Luke). Zajedno su otišli u nakladničku kuću Dupuis, gdje ih je Jijé (Spirou) uzeo pod svoje i upoznao s Willom (scenaristom stripova). Tako je nastala slavna “grupa četvorice” koja će promijeniti lice belgijskog i europskog stripa. Franquin 1947. preuzima rad na već postojećem liku Spiroua, te crta brojne ilustracije.
Sljedećih deset godina radi samo na seriji Spirou i Fantasio, no preokret se događa 1957., kad zajedno s Yvanom Delporteom stvara besmrtnog besposlenog junaka Gastona. Zbog potreba posla organizira i mali studio, u kojem mu Jidéhem pomaže u radu na kultnom junaku. Preopterećenje uzrokuje zdravstvene probleme i depresiju, no iako postupno odstupa s drugih serijala, ni u jednom trenutku ne prekida rad na Gastonu. Godine 1977. započinje i rad na Crnim idejama. Umire 1997., malo prije nego što je Gaston stigao do tisuću brljotina.
Jidéhem
Jean De Mesmaeker (rođen 1935. u Bruxellesu), koji se potpisivao inicijalima (JDM, Jidéhem) završio je studij dizajna u rodnom gradu i 1953. počeo objavljivati stripove u tjedniku Heroïc-Albums, u detektivskoj seriji "Ginger", punoj pucnjave i automobilskih jurnjava. Kad je tjednik 1956. prestao izlaziti, Jidéhem je prešao u kuću Dupuis, no ovaj tip nasilne serije nije u to doba bio prihvatljiv kao literatura za djecu u Francuskoj, pa će Ginger s novim avanturama morati pričekati sve do 1979. godine.
U međuvremenu, Franquin otvara studio kako bi uspio ispuniti sve obaveze, i Jidéhem mu se pridružuje: radi na pozadinama za Spiroua od epizode "Zatočenik Bude", a u velikoj mjeri surađuje i u prvim godinama Gastona: navodno je, vidjevši kako je Franquin nacrtao poslovnjaka koji pokušava potpisati ugovore, rekao "to je isti moj otac" i tako je njegovo prezime, De Mesmaeker, ušlo u strip.