Predavanja će se održavati jednom mjesečno i bit će popraćena PP prezentacijama. Obrađivat će se teme vezane uz povijest odijevanja i mode, teoriju mode i povijest tekstila (tapiserije, ćilima).

Prvo predavanje održat će se na Međunarodni dan žena i bit će hommage najznačajnijoj hrvatskoj modnoj dizajnerici druge polovine 20. stoljeća, Žuži Jelinek. Uz biografske podatke, rad njezinog privatnog modnog salona, poslovne poduhvate i suradnju s tekstilnom i odjevnom industrijom, predavanje će dotaknuti i djelovanje Žuži Jelinek kao spisateljice. Žuži Jelinek bila je prvoklasna krojačica, iznimno poduzetna, nepogrešivo je znala povući hrabre poslovne poteze u pravo vrijeme, uvijek je bila vedra i nasmiješena i cijeli je svoj život marljivo radila.

Odijevanje je nezaobilazan aspekt ljudskog života, te su se mnogi sociolozi, antropolozi, filozofi i semiotičari bavili fenomenom odijevanja i mode. Ustanovili su da zadatak odjeće nije samo zaštita tijela. Odjeća služi i za uljepšavanje i sredstvo je komunikacije. Podjele odjeće su viševrsne: s obzirom na podneblje, kulturu, povijesna razdoblja... Cjelokupna se povijest odijevanja prema ritmovima promjena dijeli na tri osnovne etape, koje se dalje dijele po stilskim razdobljima.
Što je uopće moda, zašto se mijenja, što znače pojmovi dizajn, haute couture, pret-a-porter, antimoda, subkultura, ulična moda, kič i camp u modi saznajte na drugom predavanju u utorak, 5. travnja 2016.

Tema trećeg predavanja je odjeća pretpovijesti, odjeća naroda Mezopotamije i starih Egipćana. Bit će obrađen period od samih početaka ljudskog odijevanja, preko odjeće Sumerana, Asiraca, Babilonaca do kostima Egipćana i Perzijanaca. Kako i kada su se ljudi počeli odijevati i koja pomagala su koristili za izradu odjeće, gdje je pronađen najstariji modni crtež, kako je bio odjeven Oetzi čovjek, najstarija pronađena mumificirana osoba na tlu Europe, kako su se odijevali, kako su ukrašavali odjeću, kakve su frizure, nakit i odjeću imali narodi Starog vijeka saznajte u utorak, 3. svibnja 2016.

Tradicionalno vjenčanje u bijelom datira  tek od početka 19. stoljeća. Običaj nošenja bijele vjenčanice uvela je engleska kraljica Victoria. Do tada su nevjeste nosile odjeću koja je krojem, materijalima i bojom bila karakteristična za određeni period, samo je bila kvalitetnije izrađena i ljepša od svakodnevne odjeće. Od tada pa sve do danas medijski se prate mnoge slavne mladenke (pripadnice viših slojeva društva, glumice, pjevačice) i njihove se vjenčanice često kopiraju u jeftinijim varijantama ili su inspiracija za vjenčanice nešto manje bogatih mladenki. Četvrto predavanje čija je tema povijest vjenčanice održat će se u četvrtak, 3. studenog 2016.

Čipke su prozračne i šupljikave tekstilne plošne tvorevine. One su posebnost u tekstilu. Izrađuju se od pamuka, lana, svile, a rjeđe od metalnih niti i niti agave. Čipke se mogu izrađivati na različite načine i korištenjem različitog pribora, ali samo dvije tehnike izrade smatraju se pravim, osnovnim čipkarskim tehnikama: šivanje iglom i preplitanje pomoću batića. Prve čipke nastaju u doba renesanse, u kasnom 15. ili početkom 16. stoljeća. Venecija i otoci lagune domovina su šivane čipke, dok se istovremeno u okolici Antwerpena razvila čipka na batiće. Obje čipkarske tehnike izrađivale su se i na području Hrvatske, iako je danas sve manje čipkarica koje izrađuju prave čipke. U prošlosti su čipku nosili podjednako muškarci i žene kao vidljivo istaknute dijelove odjeće, a danas kad nam odjeću ukrašava uglavnom strojno izrađena čipka, ona je rezervirana za nježniji spol i simbolizira intimnost. Dođite na peto predavanje i saznajte više o povijesti čipke u četvrtak, 1. prosinca 2016.