Sjeverozapadna glagoljica

Predavanje kojim obilježavamo Dan materinskog jezika (21. veljače) i Dan hrvatske glagoljice (22. veljače) održat će glagoljaš etnolog Damir Kremenić, dugogodišnji voditelj ljetnih škola glagoljice.

Uz projekciju fotografija snimljenih na istraživanjima, na predavanju će biti predstavljeni manje poznati ili potpuno nepoznati glagoljski natpisi - uklesani i oslikani, u raznim crkvama od Zagreba preko Karlovca i ozaljskog područja, nekadašnjih glagoljaških krajeva do Dolenjske, Kranjske i Gorenjske, sve tamo do slovensko-talijanske granice, do Dovja. Skromni natpisi i oslici nastajali su od 15. do 20. stoljeća, u tehnikama grafita i "službenih" natpisa crvenom bojom, te nekoliko uklesanih. Autori slovenski natpisa su većinom Hrvati, svećenici i kapelani na službi u Sloveniji, kamo su se sklanjali od progona u doba reformacije i protureformacije. Predstoje daljnja istraživanja - npr. natpis u Dovju nije pročitan, jer je jako oštećen.
Istraživanje je pokrenulo dodatna etnografska istraživanja i događaje.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje želeći skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan, pokrenuo je inicijativu da se 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice, jer je na taj dan 1483. godine u Kosinju u Lici tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora.