Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske
Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora, dugogodišnjih suradnika Knjižnice Voltino, već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti.Iva Lulić već desetak godina povezuje stručna znanja iz područja etnologije i umjetničko izražavanje kroz režiranu fotografiju i bilježi stara narodna vjerovanja i legende karakteristične za pojedine krajeve Hrvatske. Javnosti se predstavila s nekoliko samostalnih autorskih projekata (Vile i vilenjaci Artusi; Krk- otok vila, Nekoć u Vrbovcu; Podravina između mitova i legendi…)
Zdenko Bašić je cijenjeni višestruko nagrađivani multimedijalni umjetnik poznat hrvatskoj javnosti po svojim knjigama, izložbama, festivalima, spotovima i dokumentarnim filmovima vezanima uz temu mitologije (Mjesečeve sjene, Sjeverozapadni vjetar, Perunfest…).
Začarana šuma ujedinjuje najbolje od dvaju talentiranih umjetnika koji se već godinama bave temom mitologije. Jedinstveni koncept režirane fotografije Ive Lulić i karakterističan vizual likova, dizajn kostima i rekvizita za scenografiju Zdenka Bašića odlično se nadopunjuju i zajedno čine potpuno novu, čarobnu priču.
Fotografije su snimljene ove godine diljem Parka prirode Žumberka, ali i na drugim lokacijama kao što su Stari grad Okić, Donja Zdenčina, Park prirode Medvednica, Podravina te otok Krk.
U projektu je sudjelovalo dvadesetak ljudi kao asistenti, modeli ili stručni suradnici, a projekt je realiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija putem Javnog poziva za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja.
Fotografije ilustriraju priču o starohrvatskim slavenskim bogovima koja se oslanja na znanstvene spoznaje poznatih hrvatskih etnologa, posebice Vitomira Belaja i njegove knjige Hod kroz godinu.
Digitalna slikovnica tako prezentira mitološki svijet starih Slavena, a time otkriva način na koji su naši preci doživljavali i tumačili svijet, te kako su objašnjavali pojave koje su im bile neobjašnjive. Ovo je zapravo priča o prirodi i izmjeni godišnjih doba, o božanstvima koji su zapravo personifikacija prirode koja nas okružuje.
Projekt je dostupan javnosti putem digitalne slikovnice koja se može besplatno pogledati na
http://ivalulic.com/hr/zacarana-suma-digitalna-slikovnica/