Suha grožđa i smokava, mjendula i orava

Uvodnim predavanjem koje će održati etnologinja i etnoglazbenica Lidija Bajuk i povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor Franko Ćorić otvara novi, deveti ciklus programa Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku, kojeg knjižnica kontinuirano provodi u suradnji s Maticom hrvatskom devetu godinu zaredom. U uvodu će biti riječi o etnogastronomskoj tematici hrvatskog mitskog bajoslovlja. Etnogastro motivika propitivat će se i reinterpretirati na radionicama koje slijede nakon uvodnog predavanja.
 
„Gastronomska slika srednjeg vijeka bila je obilježena ritmovima posta, svečanosti i svakodnevice. Dinamika se odvijala između plemićkih gradova, nastambi kmetova te duhovno i vrtnih otoka samostana. Namirnice prije otkrića Amerike bile su uglavnom autohtone, a neke kombinacije i danas su nam izazovne. Mračni srednji vijek ipak nije bio tako mračan, dio njegovih tradicija traje do danas.
Bez obzira na socijalno-ekonomski status, obitelj za blagdanskim stolom dijeli osobitu hranu i prenosi lokalne predaje, pod međukulturnim utjecajima i uz osobne prinose nadograđujući svoj kulturni identitet. Nakon posta slijedi gozba na tragu negdašnje obredne žrtve, spravljena prema mogućnostima, podrijetlu, vrsti, boji, sastojcima, pripravi, obliku, ukrasima... Sveto doba osnaženo zajedništvom, u kojem se hrana dijeli i daruje, preduvjet je za novi ciklus.“
   
Lidija Bajuk, Čakovčanka, radila je kao učiteljica i knjižničarka, a po preseljenju u Zagreb kao profesionalna umjetnica - jedna od utemeljitelja hrvatske etnoglazbene scene. Diplomiravši etnologiju i antropologiju, stekla je doktorat i docenturu. Znanstvena je suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku te vanjska suradnica Filozofskog fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je 10 audioalbuma, 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i znanstvenu knjigu Međimurska popevka, brojne stručne i znanstvene radove. Sprovela je dvadesetak etnografskih terenskih istraživanja, dvadesetak etnoglazbenih projekata i tridesetak etnoradionica širom Hrvatske. Gostovala je na sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Waterloou, Beču, Varšavi, Poznanju i Bratislavi. Potakla je i/ili suorganizirala nekoliko stručno-znanstvenih skupova, dvojezičnu e-izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014. u Zagrebu i suorganizatorica Vesta festa - Festivala ženskoga tradicijskog glazbovanja u Vrpolju kod Trilja. Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popevke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području Župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Scenaristica je HRT-ovih obrazovnih emisija Priča o žveglici i Suncokret: ekologija duha, ekologija pamćenja M. Jović. Suscenaristica je dokumentaraca Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale A. Rozića, Međimurska popevka / A Folk Song of Međimurje za UNESCO. Oko dvije tisuće puta predstavljala je Hrvatsku u domovini i svijetu. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, članica UO Društva hrvatskih književnika (DHK), Hrvatskog društva skladatelja (HDS), Hrvatskog etnološkog društva (HED), International Society For Folk Narrative Research (ISFNR) i P.E.N.-a. Dobitnica je 1 inozemnog priznanja i 15 nacionalnih umjetničkih nagrada, među kojima nagrade Porin (2 puta), Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i nagrade Milovan Gavazzi HED-a (2 puta). Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije, uručena joj je UNESCO-va Povelja za sudjelovanje u svjetskoj zaštiti međimurske popevke.
 
 
Franko Ćorić, povjesničar umjetnosti, germanist, slikar i kuhar, profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2025. objavio znanstvenu monografiju Vrijeme utemeljitelja o službi zaštite u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Istraživački interesi obuhvaćaju povijest i teoriju konzerviranja i restauriranja te suvremene izazove u području očuvanja kulturne baštine, uključujući svjetsku kulturnu baštinu i kulturne krajolike. U ak. god. 2027./28. uvodi izborni kolegij Cibus noster quotidianus o povijesti gastronomije i prikazima u likovnim umjetnostima.