Petra Divković i Antonela Šurbek: Izložba

Izložba 29.08.2023. - 02.09.2023. Čitaonica i Galerija VN

Antonela Šurbek - Skice za leksikon

Ljudski život prenatrpan je obavezama, kontaktima, komunikacijama i proizašlim interakcijama, informacijama koje ljudski mozak sve teže pohranjuje i ∫ltrira. Kupujemo planere, lijepimo papiriće na frižider, slažemo tablice i digitalne podsjetnike, a sve kako ne bismo nešto zaboravili, jer ljudsko poimanje, intuitivno ili posredno, uvjetovano je sjećanjima. Diplomska izložba Skice za leksikon, studentice Antonele Šurbek, objedinjuje radove koji ukazuju na potrebu pohrane sjećanja sa svrhom evociranja uspomena i njihove transformacije likovnim izražavanjem s tekstualnim motivima. Skupljanjem predmeta i njihovim arhiviranjem autorica pokušava zadržati i sačuvati trenutke bivanja. Uvodeći kategoriju vremena, kao ključni pojam umjetničkog istraživanja i likovne interpretacije, arhiviranjem i pohranom zadržava "duh" sačuvanih i interpretiranih predmeta te tako produžava njihovu egzistenciju. Pojam egzistencije Šurbek dijeli na dvije cjeline: ono čega se sjećamo i ono što stvaramo. Prikupljeni predmeti zauzeli su svoja mjesta u autoričinom stanu, poslagani bez ikakvog rasporeda, potaknuli su je na razmišljanje kako ih klasi∫cirati. Proustovu ideju o superiornoj točki gledišta autorica prikazuje kroz svakodnevne predmete koje dijeli na tri kategorije u svrhu njihove klasi∫kacije: tekst, crtež i objekt. Njihovom sinergijom stvara bazu podataka, arhivu koja omogućava oblikovanje leksikona u svrhu samopomoći kod razumijevanja svijeta koji ju okružuje. Pozivajući se na Prousta, autorica propituje točku gledišta kao princip individuacije stavljajući naglasak na moć subjektivnog promatranja objekata, pohranjenog predmeta, što pojedinca čini „junakom potrage za izgubljenim vremenom". Vlastitom interpretacijom Šurbek predstavlja pohranjeni i obrađeni predmet kao sažetak događaja te ga koristi u svrhu novog stvaranja i izražavanja, likovnog i tekstualnog. Sustavnim arhiviranjem i razvrstavanjem mijenja se uloga autorice kao sakupljačice, te se postavlja pitanje je li ona putnik (kroz vrijeme) koji sakuplja suvenire ili pobjednik (nad vremenom) koji sakuplja trofeje.

Likovni dio diplomskog rada pripremljen je pod mentorstvom prof. Ines Krasić i suradnice, asistentice Ive Ćurić.
 

Petra Divković - Transformacije

Kao sastavni dio gradskog "mehanizma" u konstantnom smo pokretu. Gotovo u svakom trenutku okruženi smo prometnim sustavima i signalizacijom koje je potrebno razumjeti, ali i ∫ltrirati. Umjetničkim intervencijama na standardiziranim formama prometne signalizacije i povezanim oblicima Petra Divković istražuje njihov novi, vizualni i konceptualni potencijal ostvaren likovnom transformacijom u interakciji s urbanom okolinom. Prometna infrastruktura usklađena je s užurbanim ritmom kretanja gradom i uvjetuje sudionike da joj se prilagode i postanu dio obrasca usmjerenog kretanja. Svaki prometni znak, signal i oznaka pojednostavljene su vizualne i zvučne forme kojima se postiže efektivno i brže prenošenje poruka sudionicima u prometu. Zbog njihove konstantne repeticije često ih, nesvjesno, previđamo. Prilagodbom ovom sustavu postajemo dio obrazaca i automatiziranog kretanja. Diplomskim istraživanjem i radovima objedinjenim nazivom "Transformacije", Divković istražuje međuodnos prometnih znakova, signalizacije i urbanih prostora grada Zagreba. Sugerira da dok ne osvijestimo vlastito okruženje i ne započnemo ga analitički promatrati ostajemo dijelom tih obrazaca, formi i oblika usmjeravanja i upozoravanja. Umjetničkim istraživanjem i proizašlim radovima problematizira zasićenje, prenatrpanost usmjerenjima i gradskim informacijskim sustavima, jednoznačnim, klasi∫ciranim strukturama i oblicima, te načinu na koji se manifestiraju u gradskoj svakodnevici. Stvaranjem novih struktura u okviru gradskog područja i odbacivanjem temeljnih uloga i pravila prometa, prometni elementi postaju objekti, skulpture, intervencije u javnom prostoru. Na izložbi su predstavljeni predlošci, umjetnička dokumentacija koja upućuje na moguće intervencije.

Likovni dio diplomskog rada pripremljen je pod mentorstvom prof. Ines Krasić i suradnice, asistentice Ive Ćurić.