Kao što je većini knjigoljubaca poznato, čitanje je nezamislivo bez označivača stranica, poznatog i kao straničnik ili bookmarker. 

Na Odjelu za odrasle od 1. rujna do 1. listopada možete pogledati izložbu straničnika pronađenih u knjigama za vrijeme revizije knjižničnog fonda Knjižnice Dubrava od 11. travnja do 31. svibnja 2023. godine. Ako želite naučiti nešto više o povijesti straničnika, pronaći svoj novi straničnik ili potražiti davno izgubljenog "prijatelja" koji se možda nalazi upravo u ovome šarenom društvu, dođite u knjižnicu jer vas čekaju: knjižni označivači, dočitnici, stranokazi, listokazi, štionici, knjižnici i graničnici (te brojne knjige kojima će rado praviti društvo).

Straničnik (eng. Bookmarker) - oznaka za knjigu, oznaka mjesta čitanja, knjižni označivač, dočitnik, stranokaz, listokaz, štionik, knjižnik, graničnik...predmet kojim označavamo mjesto na kojem smo zastali s čitanjem. Rijetko koji pojam u hrvatskome jeziku tako je lingvistički bogat!
Povijest straničnika je vrlo zanimljiva. Prve knjige bile su u obliku svitaka, a prvi straničnici obojene točkice koje su se ucrtavale uz tekst (svaki čitatelj koristio bi svoju boju). Način označavanja bio je učinkovit sve do učestalijeg korištenja knjige, kada je postalo jasno da je spektar boja ograničen.
Nakon točkica koristili su se priručni materijali poput perja ili listova biljaka. Značajniji pomak u evoluciji straničnika dogodio se prelaskom iz svitaka u knjižni blok (današnji oblik knjige). Bilo je to vrijeme kada je knjige najčešće koristio kler, a straničnici su obično bili komadi kože ili pergamene, odnosno platna s liturgijskim itinerarom. Pojavljuje se i, mnogim tradicionalistima i starim knjigovežama nikad prežaljena – “trakica”.
 
Prodorom u bogatiji građanski sloj straničnici su imali statusni simbol. Knjiga je postala predmet šireg proučavanja i statusnog pozicioniranja, a straničnici se izrađuju ciljano. Pojavljuju se i novi materijali: ebanovina, svila, bakar, mesing, srebro, zlato… Često sadrže filigranske bravure grbova velikaških obitelji, ex librise i sl. Oblik je također izbor naručioca: okrugla kopča, mač, križ, zvijezda i dr. Poput knjige, straničnik postaje izraz staležne moći i znak raspoznavanja.
Razvojem suvremenog tiskarstva i širi slojevi društva postaju konzumenti knjige. Straničnici poprimaju potpuno novu dimenziju – postaju sredstvo komunikacije. Milijuni čitatelja, milijuni poruka. Jeftin tisak, skupi tisak, reljefni tisak, lepeza boja i oblika. Straničnik kalendar, straničnik posjetnica, straničnik karta grada, straničnik ravnalo. Korporativni straničnik. 3D straničnik. Na svakih 1000 knjiga proizvede se 10000 straničnika. Straničnik je postao izraziti marketinški alat koji ponekad promovira različite proizvode te u nekim slučajevima pomalo gubi se veza sa knjigom i sa čitanjem.


Knjižnice i njima srodne djelatnosti (galerije, knjižare, humanitarne organizacije i dr.) također su prepoznale taj učinkovit način promocije. Za knjižnice osobit cilj je upravo edukativni karakter – stvaranje čitateljskih navika, spoznaja kako je straničnik važan dio knjige što doprinosi interakciji čitatelja s knjigom tj. s tekstom.