Gljive i arhitektura - digitalna fabrikacija održivih materijala

Izložba 24.04.2024. - 03.05.2024. Čitaonica i Galerija VN
Ured za fotografiju, Galerija VN i Austrijski kulturni forum pozivaju na otvorenje izložbe "Gljive i arhitektura - digitalna fabrikacija održivih materijala" koje će se održati u srijedu, 24. 4. 2024., u 19.00 sati. Na otvorenju izložbe članovi ShapeLab kolektiva će predstaviti svoje istraživanje te će održati prezentacija 3D printa glinenih struktura koje koriste u radu. Izložbu je moguće pogledati do 3. 5. 2024. u radno vrijeme Čitaonice i Galerije VN (pon-pet 8:00 - 20:00; sub 8:00 - 14:00).

U posljednjih desetak godina zamjetan je porast zanimanja za korištenje micelija gljiva kao održivog građevinskog materijala. Mikotektura (eng. mycotecture) nova je disciplina koja povezuje mikologiju - granu biologije posvećenu proučavanju gljiva, i arhitekturu. Tehnike korištenja održivih građevinskih materijala postupno zamjenjuju tradicionalnu gradnju betonom i čelikom, a miceliji gljiva, kao ekološki prihvatljiva alternativa, pokazuju brojne prednosti u primjeni. Riječ je o biorazgradivom i obnovljivom materijalu koji pokazuje izvrsna izolacijska svojstva i visok stupanj isplativosti te nudi mogućnosti za inovativan i jedinstven dizajn.

Strast prema gljivama, ali ne u gastronomskom smislu, povezala je i članove ShapeLab kolektiva, doktorande Instituta für Architektur und Medien (TU Graz) koji već godinama istražuju biološki održive materijale i njihovu digitalnu fabrikaciju u svrhu primjene u arhitekturi. Koristeći prirodna svojstva micelija gljiva i tehnologiju trodimenzionalnog ispisa, skupina stručnjaka istražuje različite mogućnosti za stvaranje ekološki održivih struktura. Tako pomoću 3D printera stvaraju glinene konstrukcije na koje potom stavljaju micelije iz gljiva koji očvrsnu materijal i dobivaju nešto poput opeka koje se mogu koristiti u izgradnji. No, kako zapravo izgleda takav, oku nevidljiv, proces? I kako koriste medije fotografije i videa u svom radu?

Proces implementacije micelija u arhitekturu uključuje njihov uzgoj u kontroliranom okruženju uz korištenje poljoprivrednih otpadnih proizvoda kao što su piljevina, slama ili kukuruzna ljuska kao supstrat. Tijekom vremena, micelij parazitira na glinenu strukturu te stvara gustu mrežu vlakana, pa tako nastaje izuzetno izdržljiv i otporan materijal - kompozit micelija. Nakon što kompozit micelija u potpunosti očvrsne, prikladan je za korištenje u području arhitekture, kao primjer održivog građevinskog materijala. Biorazgradivi materijali nastali implementacijom micelija gljiva pokazuju izvrsna toplinska i akustična svojstva te visok stupanj otpornosti na vatru. Istraživanje ShapeLab kolektiva uključuje brojna ispitivanja, a u tom kontekstu, fotografija i time-lapse video zapisi igraju ključnu ulogu zbog sposobnosti da vizualno zabilježe različite biološke procese. Tako nastaju fotografije s prikazom detaljnih uzoraka micelija, a koje pružaju vrijedne informacije o strukturi, ponašanju i karakteristikama gljiva kao živih organizama. S druge strane, time-lapse video zapisi pružaju mogućnosti za proučavanje i praćenje sporih i naizgled nezamjetnih promjena, kao što su rast i kretanje micelija.

Izložba “Gljive i arhitektura - digitalna fabrikacija održivih materijala” uključuje dvanaest fotografija koje prikazuju vizualne prikaze micelija gljiva potrebne za analizu i razumijevanje ovih složenih bioloških procesa. Razvojem tehnologije medij fotografije omogućuje stvaranje vizualno atraktivnih uvećanja koja svojim izgledom podsjećaju na mikroskopske prikaze. Osim toga, fotografije i prikazuju strukture dobivene implementacijom micelija gljiva, a koje je moguće koristiti kao bioodržive građevinske materijale. Pored fotografija, postav izložbe čini i time-lapse video zapis nastao pažljivim snimanjem sporog rasta micelija gljiva. Na ubrzanom snimku jasnije vidimo oku nevidljive promjene, a na taj način istraživači mogu lakše vizualizirati procese koji se događaju u stvarnom vremenu. U slučaju istraživačkog projekta ShapeLab kolektiva, fotografija služi kao pomoćni alat za vizualno dokumentiranje i analizu ponašanja micelija gljiva, istovremeno nam pomažući da bolje razumijemo prirodne procese te barem pokušamo živjeti po principu održivog razvoja.
Tena Starčević

ShapeLab je istraživačka skupina s Instituta za arhitekturu i medije Tehničkog sveučilišta u Grazu, osnovana 2020. godine, a koja provodi interdisciplinarna istraživanja u području eksperimentalne arhitekture. U svojem radu koriste elemente znanosti o materijalima, mikrobiologije, geoznanosti i drugih srodnih područja, a svoje istraživačke aktivnosti planiraju provoditi do kraja financiranja programa 2028. godine. Skupinu čine tri doktoranda - Hana Vašatko, Lukas Gosch i Julian Jauk pod mentorstvom Milene Stavric.
Projekt MyCera, čije ime je spoj riječi micelij i keramika, istražuje kompozitni materijal koji raste i sastoji se od micelija, poljoprivrednog otpada i gline. Interdisciplinarna priroda ovog istraživanja u području eksperimentalne arhitekture, povezana je s drugim područjima kao što su mikologija i geologija. S obzirom na velik ugljični otisak građevinske industrije, osnovni cilj projekta - razvijanje ugljično neutralnih građevinskih materijala - nudi izvrstan odgovor na ključnu potrebu za održivim alternativama.
Kvartovski objektiv u središte postavlja zagrebačku četvrt Črnomerec, a cilj ovog multidisciplinarnog projekta je uočiti i oblikovati sadržaje grada, pozitivno utjecati na značenje povijesnih, emocionalnih i drugih sačuvanih slika kako bi se potaknula pozitivna promjena odnosa prema prostoru koji nas okružuje. Program je fokusiran na medij fotografije koji je zahvaljujući razvitku tehnologije svima dostupan i jednostavan za korištenje (osobito kamere mobilnih telefona), u velikoj mjeri razumljiv te s druge strane vrlo individualan, jer svi snimaju različito. Time se potiče razumijevanje i uvažavanje različitosti u pristupu i interpretaciji teme. U odabiru programskih aktivnosti posebnu pozornost obraćamo na javni prostor kvarta kako bismo osvijestili njegovu povijesti, ali i uspostavili nove ideje za izgradnju u budućnosti te kontekstualizirali Črnomerec u širem gradskom tkivu.