Iz povijesti tribine "Književni petak"

|
Književni petak - arhiva


4. 11. 1955. godine u čitaonici Radničke biblioteke (danas Knjižnica Božidara Adžije) održan je prvi Književni petak s gostom Vladanom Desnicom te se od tada (s manjim prekidima) Književni petak redovito održava do danas. Od 1980. godine Tribinu su zajednički organizirale Radnička biblioteka i RANS "Moša Pijade", a 1988. godine "preuzimaju" je Knjižnice grada Zagreba. Velik broj hrvatskih književnika, ali i mnoga strana ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti nastupili su na Petku.
 
Književni petak kroz sve ove godine zadržao je ugled zbog svoje otvorenosti koja je dopuštala polemike i rasprave, suglasja i nesuglasja. Jedna od prvih urednica Književnog petka, Vera Mudri-Škunca, još je 1963. godine napisala kako je Tribina osnovana zbog popularizacije knjige, ali i da je osnivačima odmah bilo jasno kako nikakve stereotipne književne večeri ne mogu biti onaj oblik koji će izazvati trajan i intenzivan interes publike. Zbog toga se već i tih prvih godina na Petku govorilo i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjetnosti, baletu, radiodrami... Pored toga, Vera Mudri-Škunca je tada podsjetila i na činjenicu kako se krajem pedesetih godina znalo dogoditi da izlazi jedan književni časopis, i to neredovito, pa je često Književni petak bio jedino redovito književno glasilo u Zagrebu.
 
Zbog svega toga na Tribini je uvijek bilo publike. A publika je mogla slušati i strane goste kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici…
 
Književni petak održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice i Književni petak dobiva nov prostor - čitaonicu na 1. katu Starčevićevog doma. U današnje doba Tribina se održava na istoj lokaciji, ali u Galeriji kupola na 3. katu.
 
Voditelji i urednici Tribine, svaki na svoj način, doprinijeli su ugledu tribine: Marino Zurl vodio je tribinu od 1955. do 1957. godine, potom Vera Mudri-Škunca i Vladimir Vujnović. Najduže je tribinu vodio Stanislav Škunca - punih dvadeset godina.
U osamdesetima voditelj bio Neven Jurica, a u devedesetima su se izmijenili Vlaho Bogišić, Julijana Matanović, Lahorka Plejić i Nenad Rizvanović. Od 2001. do 2008. godine urednica i voditeljica tribine bila je Dunja Seiter-Šverko, a nakon nje Boris Perić, Gordan Nuhanović, Ivan Glušac, Tonči Valentić i  Ivana Bodrožić. 
Od 2017. godine uredništvo je prešlo na novi koncept gostujućih urednika pa je tako svaka tribina dobila "svog" urednika. U takvom modelu kao urednici Književnog petka gostovali su: Boris Senker, Ivica Prtenjača, Sanja Kovačević, Boris Postnikov, Dubravko Jagatić, Luka Bogdanić, Jerko Bakotin, Kruno Lokotar, Slađan Lipovec, Antun Vujić, Dean Slavić i Tomislav Fiket.
Tijekom 2018. godine u ulozi urednika Književnog petka izmjenjivat će se Petra Mrduljaš, Nikola Petković, Marija Selak i Milana Vuković Runjić.