Iz povijesti tribine Književni petak
|
Prva tribina Književnog petka održala se 4. studenog 1955. godine u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije. Tom prigodom je Vladan Desnica održao tribinu pod naslovom Kako nastaje književno djelo te se od tada, s kraćim prekidima, Književni petak redovito održava sve do danas. Velik broj hrvatskih književnika, ali i mnoga strana ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti nastupili su na Petku.
U čitaonici u prizemlju zgrade Radničke biblioteke, a zbog neočekivano velikog interesa javnosti, prebacili su je na prvi kat zgrade u kojoj je bila smještena Radnička biblioteka, u dvoranu H, dok su se povremeno, zbog izuzetnog interesa, spuštali u Veliku dvoranu u prizemlju. (Marino Zurl)
Već 1957. godine provedena je anketa na Književnom petku, a rezultati ankete objavljeni su u dnevnom tisku. Neki od prijedloga posjetitelja bili su: pokretanje lista Književni petak, kraćenje trajanja Književnog petka na dva sata (!), razgovori sa članovima žirija nakon dodjela nagrade za najbolji roman, teme o problemu slobode stvaranja, o utjecaju strane književnosti, o inspiraciji, publiku su zanimale i metode pisanja te kako izgleda radni dan književnika.
Književni petak kroz sve je godine održavanja zadržao ugled zbog svoje otvorenosti koja je dopuštala polemike i rasprave, suglasja i nesuglasja. Jedna od prvih urednica Književnog petka, Vera Mudri-Škunca, 1963. godine napisala je kako je Tribina osnovana zbog popularizacije knjige, ali da je osnivačima odmah bilo jasno kako stereotipne književne večeri ne mogu biti onaj oblik koji će izazvati trajan i intenzivan interes publike. Zbog toga se već prvih godina Književnog petka govorilo i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjetnosti, baletu, radiodrami...
Pored toga, Vera Mudri-Škunca podsjetila je i na činjenicu kako su krajem pedesetih godina književni časopisi bili rijetkost, pa je često Književni petak bio jedino redovito književno glasilo u Zagrebu.
Igor Mandić gostovao je na Književnom petku u više navrata, no na jednu svoju tribinu Ima li kritika smisla? 24. siječnja 1969. godine nije mogao ući, jer se okupilo mnoštvo ljudi i priječilo mu ulaz u dvoranu. Tribina je odgođena za dva dana kasnije, a na nedjeljnoj je matineji bilo 700-tinjak posjetitelja. Program se tada održavao u Medulićevoj ulici br. 30.
Na tribini je nastupila većina domaćih pisaca, znanstvenika i umjetnika, kao što su Vjekoslav Kaleb, Josip Pupačić, Vesna Parun, Ivan i Rudi Supek, Ivo Hergešić, Gajo Petrović, Vanja Sutlić, Danko Grlić, Oskar Davičo, Danilo Kiš, Antun Šoljan, Ivo i Vinko Brešan, Aleksandar Flaker, Darko Glavan, Vlado Gotovac, Fadil Hadžić, Jure Kaštelan, Gustav Krklec... Miroslav Krleža i Ranko Marinković nisu sudjelovali, iako se o njima i te kako govorilo. Od stranih gostiju nastupili su Jean-Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici…
Književni petak održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice i Književni petak dobiva nov prostor - čitaonicu na 1. katu Starčevićevog doma. U današnje doba Tribina se održava na istoj lokaciji, ali u Galeriji kupola na 3. katu.
Voditelji i urednici Tribine, svaki na svoj način, doprinijeli su ugledu tribine: Marino Zurl vodio je tribinu od 1955. do 1957. godine, potom Vladimir Vujnović (1957. - 1958.) i Vera Mudri-Škunca (1958. - 1963.). Najduže je tribinu vodio Stanislav Škunca, od 1964. do 1984., punih dvadeset godina.
U osamdesetima je voditelj bio Neven Jurica (1988. - 1990.), u devedesetima su se izmijenili Vlaho Bogišić, Julijana Matanović, Lahorka Plejić i Nenad Rizvanović. Od 2001. do 2008. godine urednica i voditeljica tribine bila je Dunja Seiter-Šverko, a nakon nje Boris Perić, Gordan Nuhanović, Ivan Glušac, Tonči Valentić i Ivana Bodrožić.
U 2017. godini uredništvo je prešlo na novi koncept gostujućih urednika pa je tako svaka tribina dobila "svog" urednika.Kao urednici Književnog petka gostovali su: Boris Senker, Ivica Prtenjača, Sanja Kovačević, Boris Postnikov, Dubravko Jagatić, Luka Bogdanić, Jerko Bakotin, Kruno Lokotar, Slađan Lipovec, Antun Vujić, Dean Slavić i Tomislav Fiket.
Od 2018. godine uvodi se novi koncept u kojem se izmjenjuju četiri urednika, pa su te godine urednici i voditelji Književnog petka bili Petra Mrduljaš, Nikola Petković, Marija Selak i Milana Vuković Runjić, a u 2019. godini Književni su petak uređivali i vodili Mirela Priselac Remi, Hrvoje Pukšec, Lovro Škopljanac i Andrija Škare.
U 2020. godini urednici i voditelji bili su Sanja Baković, Lujo Parežanin u okviru suradnje Književnog petka i portala Kulturpunkt.hr, Goran Sunajko i Roman Simić, a kako je 2020. obilježio početak epidemije koronavirusa i osobitih uvjeta u kojima je bilo teško održati planirani program, dio urednika iz prethodne godine - Sanja Baković, Lujo Parežanin za Kulturpunkt.hr i Goran Sunajko - uređivat će i voditi tribine i u 2021. godini.