Faust Vrančić - život i djelo jednog polihistora

Tribina 26.11.2014. | srijeda Gradska knjižnica Početak događanja: 19 sati Galerija Kupola, 3. kat

Sedma tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena je hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju Faustu Vrančiću. Sljedeće godine obilježava se 400. godišnjica objavljivanja djela Machinae novae, Šibenčanina Fausta Vrančića. Radi se o jednom od najznačajnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojemu je prikazano 49 raznih slika velikog formata i opisano 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku. Među njima je i nadaleko poznati Homo volans, prikaz padobrana, izum za koji se pretpostavlja da ga je Faust Vrančić osobno prvi isprobao. Međutim, Faust Vrančić nije bio samo izumitelj nego i leksikograf, hagiograf, logičar, etičar, povjesničar... polihistor ukratko, ali također i biskup i redovnik.

Tribina je prigoda da se ususret značajnoj obljetnici njegova djela kaže nešto više o njegovu zanimljivu životnom putu i doprinosu raznovrsnim granama znanosti u kontekstu njegova doba s konca 16. i početka 17. stoljeća.

Tribina je održana 26. studenoga 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Omer Rak
(Pisac, rođenjem Šibenčanin, bavi se istraživanjem života i djela svojega sugrađanina Fausta Vrančića više od 20 godina. Rezultate tih istraživanja koristio je za predloške svojem literarnom djelu. Za dramski tekst Pupak usrid svita o životu i smrti Fausta Vrančića i animirani, eksperimentalni film naslovljen Homo volans, kojemu je bio scenarist, dobitnik je visokih domaćih i inozemnih priznanja i nagrada. U izdanju zagrebačke naklade Fraktura u prosincu 2014. bit će objavljen njegov roman Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina.)

Sudionici tribine:
prof. dr. sc. Josip Lisac
(Redoviti profesor hrvatske dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru. Glavni je urednik časopisa Croatica et Slavica Iadertina te Zadarska smotra, član uredništva Stoljeća hrvatske književnosti i Čakavske riči, urednik više knjiga edicije Povijest hrvatskoga jezika. Autor je desetak knjiga i više stotina znanstvenih radova. Objavljuje i u domovini i izvan nje. Većina knjiga je nagrađena. Npr. za knjigu Hrvatski govori, filolozi, pisci primio je nagradu HAZU, za knjigu Dvije strane medalje nagradu Judita, nagradu za najbolju knjigu o hrvatskoj književnoj baštini u 2012. godini. Nagrađene su i knjige Hrvatska dijalektologija 1. i Hrvatska dijalektologija 2. kao i knjiga Faust Vrančić i drugi. Uredio je knjigu Fausta Vrančića Život nikoliko izabranih divic i sudjelovao u njezinu priređivanju. Član je suradnik HAZU.)  

dr. sc. Marijana Borić
(Znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istražuje rad znamenitih hrvatskih znanstvenika, koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i svjetskoj znanosti, te utemeljenje znanstvene sredine i školstva na tlu Hrvatske. Posebno se bavi razvojem matematičkih metoda i koncepcija koje su nakon perioda renesanse utrle put razvoju novovjekovne znanosti. Istražuje hrvatsku kalendarsku tradiciju s tragovima prvih egzaktnih znanja koja su usvojili Hrvati nakon primanja kršćanstva i razvoj te tradicije.)

dr. sc. Iva Kurelac
(Znanstvena suradnica na Odsjeku za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu. Klasična filologinja i povjesničarka, specijalizirana za hrvatski latinizam, historiografiju renesanse i ranog novog vijeka te objavljivanje latiničkih izvora. Autorica je niza znanstvenih radova u kojima na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva donosi nova saznanja o životu i djelu Fausta Vrančića i ostalih istaknutih pripadnika šibenskog humanističkog kruga.)


Prijedlozi za čitanje:
 



Pogledajte video