2. festival Miroslav Krleža
Pored toga što je namjera Festivala, u prvom redu, kako ističe njegov ravnatelj, dostojno obilježiti 120. obljetnicu Krležina rođenja, dodatno i est/etički citatno kontekstualizira Krležinim tumačenjima što to zaista donosi Europa danas.
Drugo zdanje Festivala otvara se Agramerskim prolaznicima (autor događanja: Goran Matović). U utorak, 2. srpnja (i u srijedu, 3. srpnja) slijedi Evropa danas: glasovi, pojave, lica, osobe (redatelj: Zlatko Sviben) gdje se cjelina Krležina eseja Evropa danas (1933.) u manjem dijelu dopunjuje rečenicama iz njegova zapisa Na motiv klasne svijesti, o kojoj se govori i piše u posljednje vrijeme, kao i onima iz Glembajevih (Nadopuna prvog čina), Na rubu pameti i Zastava te stihovima iz balade Planetarijom. Za srijedu, 3. srpnja, predviđena je promocija skraćenoga izdanja knjige S Krležom iz dana u dan I-II. Enesa Čengića.
Nadalje, u četvrtak, 4. srpnja, slijedi projekt Castellice: uvod (autorica projekta: Mani Gotovac). Istoga dana bit će otvorene i dvije izložbe: Europski Krleža u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i izložba Portreti Miroslava Krleže u Muzeju grada Zagreba.
U petak, pored toga što Hrvatsko društvo pisaca održava znanstveni skup u povodu 120. obljetnice Krležina rođenja, gostuje i beogradska predstava Izlet u Rusiju u dramatizaciji Miroslava Belovića (1927–2005) i režiji Jovana Ćirilova. Izlet u Rusiju pripada kazališnom ciklusu Rizik koji CZKD (Centar za kulturnu dekontaminaciju) s uspjehom ostvaruje od 2007. godine.
U subotu je organiziran prijevoz autobusom do Varaždina na predstavu Tri kavaljera frajle Melanije (režija: Georgij Paro). Scensku adaptaciju Krležina romana Tri kavaljera frajle Melanije, koju potpisuje Georgij Paro, ujedno i redatelj predstave, HNK u Varaždinu praizveo je 24. travnja 2013. godine. Time su se obilježile dvije značajne obljetnice: 140. obljetnica otvorenja zgrade varaždinskoga Kazališta i 120. obljetnica rođenja Miroslava Krleže, najizvođenijega autora u povijesti HNK u Varaždinu (riječ je o dvadesetoj premijeri Krležina teksta). Za isti je dan predviđen i Razgovor u Krležinom vrtu (sudjeluju: Rade Šerbedžija, Nikola Petković i Goran Matović) kao i projekcija dokumentarnoga filma Serbus Krleža redatelja Željka Senečića.
Nedjelja se otvara glazbeno-scenskim događanjem Krležine adrese (studenti/ice Hrvatskih studija i polaznice Centra za ženske studije; voditeljice studentskih skupina: S. Marjanić i D. Zima) s početkom u 5 sati ujutro u Radićevoj 7 (kod Krležine rodne kuće), koje će završiti u 7 sati ujutro (u vrijeme Krležina rođenja: 7. srpnja 1893. u 7 sati ujutro) na Krležinu Gvozdu gastronomsko-nadrealističkim susretom gdje će u neformalnom razgovoru evocirati svoja sjećanja na susrete s Krležom svi dobrodošli krležolozi/krležologinje, krležijanci/krležijanke i krležofili (npr. Silvana Čengić Voljevica, Latica Ivanišević, Jolán Mann), a glumci/ice će izvoditi fragmente iz Krležina opusa.
Ovo drugo izdanje Festivala završava "mađarskim programom", premijerom drame U agoniji u režiji Jánosa Dömölkyja (Kulturni centar Veszprém, Kazalište Petőfi).
