30 godina vizuala Mjeseca hrvatske knjige

 
O Mjesecu hrvatske knjige
Mjesec hrvatske knjige traje od 15. listopada do 15. studenog. Organizaciju ove nacionalne manifestacije od 1995. godine na molbu Ministarstva kulture Republike Hrvatske od Nacionalne i sveučilišne knjižnice preuzimaju Knjižice grada Zagreba. Mjesec hrvatske knjige vodi Programski odbor sastavljen od predstavnika knjižnica, institucija, nakladnika, medija i udruga, a realizira Organizacijski odbor. Pokrovitelj MHK-a je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Manifestacija se sastoji od središnjih programa, poput Nacionalnog kviza za poticanje čitanja, obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica te svečanosti otvorenja i zatvaranja manifestacije koji se održavaju na razini cijele zemlje kao i programa koji se održavaju lokalno a organiziraju ih različite ustanove (knjižnice i dr.).
Godine 1995. sudjelovale su 102 knjižnice, a do 2019. godine taj broj je narastao na 250 knjižnica i ustanova s programima koji se vežu na temu manifestacije. Većim dijelom sudjeluju narodne knjižnice, a sve više se pridružuju školske knjižnice i brojne druge kulturne ustanove. Cilj manifestacije je poticanje čitanja te naglašavanje važnosti knjige i knjižnica kao javnog i dostupnog mjesta za cjeloživotno obrazovanje i druženje.
O izložbi
Izložba 30 godina vizuala Mjeseca hrvatske knjige obuhvaća straničnike i plakate od 1995. do 2025. godine. Izložba je također popraćena izborom programskih knjižica iz arhive Knjižnice Sesvete. Nekoliko izloženih straničnika je na posudbi iz Gradske knjižnice.
Mjesec hrvatske knjige uglavnom ima temu i moto koji se svake godine prigodno nanovo biraju, ponekad su to jednostavne teme i mota, ponekad su opisni, a ponekad ih nema. Teme i mota nije bilo 1995. godine, 1996. godine i od 1999. do 2003. godine. Moto „Čitajmo pjesnike!” iz 2011. godine te moto „Čitam 100 na sat” iz 2016. godine poslužili su i kao tema manifestacije. Sami moto je izostao u još nekoliko navrata: od 2004. do 2009. te 2012. godine.
Osim teme i mota, zanimljivi su i proslovi programskih knjižica koje pišu suvremeni hrvatski pisci i osobe iz javnog života (Luko Paljetak, Aleksa Bjeliš, Julijana Matanović, Damir Mikuličić, Ludwig Bauer, Edo Popović, Dorta Jagić, Olja Savičević Ivančević i drugi), a između ostaloga pišu o važnosti čitanja.
Vizual Mjeseca hrvatske knjige prati moto i temu manifestacije te se bira svake godine i to najčešće putem natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama Mjeseca hrvatske knjige i Knjižnica grada Zagreba. Vizual se u raznim formatima kao što su straničnici, plakati i platnene vrećice koristi u promotivne svrhe, za najavu događanja putem mrežnih i društvenih stranica ustanova koje provode akcije.