Ahmići 31 godina kasnije: Ne u naše ime

Zločin u Ahmićima pored Viteza od 16. travnja 1993. kojeg su počinile lokalne postrojbe HVO-a jedan je od najvećih ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u ratu 1991-1995. gdje je, svjedoče preživjeli, ubijeno 116 ljudi, većinom žene, djece i staraca. Riječ je o jednom od najtemeljitije procesuiranih zločina, počiniteljima i glavnim zapovjednicima suđeno je pred sudovima u Haagu i Sarajevu, o njemu je dio hrvatskih medija detaljno izvještavao, no usprkos tome izostalo je ozbiljnije suočavanje društva s nesumnjivom odgovornošću Hrvatske. Naime, Haaški sud (ICTY) tretirao ga je kao zločin protiv čovječnosti jer su na osnovu niza dokaza ocijenili da je počinjen u sklopu međunarodnog sukoba u BiH, u koji je bila upletena Hrvatska. Riječ je o 116 ubijenih u malom bosanskom selu, koje je imalo nesreću da bude na strateškom mjestu unutar u Zagrebu iscrtanih granica Herceg Bosne.
Tribinu organiziraju: Centar za žene žrtve rata - ROSA, Zagreb; Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo; Centar za građansku hrabrost, Zagreb; Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Ženska mreža Hrvatske.