Ahmići 32 godine kasnije

Povodom 32. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, odrržat će se tribina pod nazivom „Ahmići 32 godine kasnije: Ne u naše ime", na kojem će se uz ostalo raspravljati zašto je Zagrebu potreban Trg ahmićkih žrtava. 

Tribinu organiziraju Centar za žene žrtve rata - ROSA, Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo, Centar za građansku hrabrost, Zagreb, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Ženska mreža Hrvatske.

Tribini će prethoditi antiratna protestna akcija u znak sjećanja na žrtve Ahmića, istoga dana, 16. travnja 2025. na Trgu bana J. Jelačića, u 12 sati.

Ratni zločin u Ahmićima, jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je "Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om" te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a."