Budi mi lik
Još otkako je Flaubert izjavio slavnu rečenicu "Madame Bovary, c'est moi'" traju rasprave je li ona junakinja koju se najviše pogrešno interpretira ili nam je pak slavni Francuz vješto "podvalio". Kako god, ali volimo snažne književne likove, koje pamtimo, čije dogodovštine prepričavamo; književni su nam junaci važni: ne samo u smislu poistovjećivanja, nego kao modeli ponašanja. No, kako nastaju likovi priča i romana? Što ili tko im je nadahnuće? Zašto je već godinama moda da pisci pišu o sebi a manje o izmišljenim junacima? Imamo li pravo uzeti kao lik nekog iz svoje blizine? Kako se taj "lik" poslije nosi s dva svoja života? O tome razgovaramo sa suvremenicima koji stvaraju izmišljene i stvarne književne likove, a ovaj put gosti su nam Sibila Petlevski i Tomislav Brlek.
Sibila Petlevski (1964), prozna spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica rođena u Zagrebu. Doktorica filoloških znanosti, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Članica L’Académie Mallarmé i l’Académie Européenne de Poésie. Dobitnica godišnje nagrade “Vladimir Nazor”, nagrade Poeteka međunarodnog festivala pozije (2005.) i nagrade “Petar Brečić” za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Njena drama Eisgeneral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele TT Stückemarkt (2005). Roman Vrijeme laži (2009) osvojio je književnu nagradu Tportala 2010. za roman godine. Nacionalno i internacionalno antologizirana autorica. Urednica u domaćim i stranim časopisima. Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Nastupala na svim značajnijim međunarodnim književnim skupovima. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Tomislav Brlek (1971) predaje teoriju i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost (1996), magistrirao je (Mjesto i značenje Teda Hughesa u shakespearskoj kritici, 2002) i doktorirao (T. S. Eliot u kontekstu suvremene književne teorije, 2007) na Filozofskom fakultetu. Suurednik je časopisa za kulturu 15 dana i član uredničkog savjeta časopisa za izvedbene umjetnosti Frakcija. Prevodio je Noama Chomskog, Erica Havelocka, Umberta Eca, Igora Stravinskog i Simona Critchleya. Rezultate svog rada izlagao je na znanstvenim skupovima u Beču, Pragu, Kairu, Lyonu, Brnu, Limogesu, Beogradu, Grazu i Parizu. Priredio je kritičke izbore iz pjesništva Bore Pavlovića, Tonča Petrasova Marovića, Antuna Šoljana i Ivana Slamniga te uredio zbornike "Praksa teorije" (2009) i "Povratak Miroslava Krleže" (2015). Prošle godine objavio je knjigu Lekcije: studije o modernoj književnost za koju kaže: "Ako nas književnost može nečemu naučiti, onda je to odgovornost spram jezika. Ali i tome da fikcija nije zbilja."
Sibila Petlevski (1964), prozna spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica rođena u Zagrebu. Doktorica filoloških znanosti, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Članica L’Académie Mallarmé i l’Académie Européenne de Poésie. Dobitnica godišnje nagrade “Vladimir Nazor”, nagrade Poeteka međunarodnog festivala pozije (2005.) i nagrade “Petar Brečić” za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Njena drama Eisgeneral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele TT Stückemarkt (2005). Roman Vrijeme laži (2009) osvojio je književnu nagradu Tportala 2010. za roman godine. Nacionalno i internacionalno antologizirana autorica. Urednica u domaćim i stranim časopisima. Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Nastupala na svim značajnijim međunarodnim književnim skupovima. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Tomislav Brlek (1971) predaje teoriju i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost (1996), magistrirao je (Mjesto i značenje Teda Hughesa u shakespearskoj kritici, 2002) i doktorirao (T. S. Eliot u kontekstu suvremene književne teorije, 2007) na Filozofskom fakultetu. Suurednik je časopisa za kulturu 15 dana i član uredničkog savjeta časopisa za izvedbene umjetnosti Frakcija. Prevodio je Noama Chomskog, Erica Havelocka, Umberta Eca, Igora Stravinskog i Simona Critchleya. Rezultate svog rada izlagao je na znanstvenim skupovima u Beču, Pragu, Kairu, Lyonu, Brnu, Limogesu, Beogradu, Grazu i Parizu. Priredio je kritičke izbore iz pjesništva Bore Pavlovića, Tonča Petrasova Marovića, Antuna Šoljana i Ivana Slamniga te uredio zbornike "Praksa teorije" (2009) i "Povratak Miroslava Krleže" (2015). Prošle godine objavio je knjigu Lekcije: studije o modernoj književnost za koju kaže: "Ako nas književnost može nečemu naučiti, onda je to odgovornost spram jezika. Ali i tome da fikcija nije zbilja."