Čitafora - Jelkovec
Čitateljski klubovi
05.02.2026. | četvrtak
Knjižnica Jelkovec
Početak događanja: 18:00
Odjel za odrasle
Sanja Gršković
Na sljedećem sastanku razgovaramo o autobiografskom romanu Rođeni u nedjelju Ingmara Bergmana u prijevodu Željke Černok, izdanje: Hrvatsko filološko društvo : Disput, Zagreb 2018.
Rođeni u nedjelju dio je autobiografske trilogije u kojoj se Bergman bavi intimom obiteljskog života i odnosa spram roditelja ("Najbolje namjere", "Rođeni u nedjelju" i "Povjerljivi razgovori") sve u izdanju Disputa, Zagreb
Ingmar Bergman (1918 - 2007), sin luteranskog svećenika već je od najranije dobi bio izložen utjecaju religije i filozofske kontemplacije. Kao dijete pokazivao je osobit interes za književnost, kazalište i kinematografiju; u sedmoj godini dobio je na poklon minijaturno kazalište lutaka i »čarobnu lampu« za projiciranje »živih slika« što je, kako sam kaže, za nj predstavljalo događaj od dalekosežnog značaja. Već za studija književnosti i povijesti umjetnosti okušao se kao kazališni redatelj. Svjetsku slavu i ugled jednog od najistaknutijih i najintelektualnijih filmskih redatelja Bergman stječe djelima Sedmi pečat (Det sjunde inseglet, 1956) i Divlje jagode (Smultronstället, 1957). Prvi, s radnjom u srednjovjekovnoj Švedskoj, odlikuje se vizualnom simbolikom i slojevitom filozofskom problematikom (odnos čovjeka prema smrti), dok drugi predstavlja meditaciju protagonista o vlastitoj prošlosti. Bergmanovi sljedeći filmovi sve se izravnije, ali i hermetičnije, bave temama traganja za vlastitim identitetom i smislom života, odnosom prema smrti, vjeri i ljubavi te međuljudskom komunikacijom. Vrhunac tog razdoblja predstavljaju Tišina (Tystnaden, 1963) i Persona (1-966) u kojima redatelj istražuje granice razuma i ludila, komunikacije i potpune šutnje. Njegovi potonji - obiteljski - filmovi Krici i šaputanja (Viskingar och rop, 1972), s efektnom uporabom boje u oslikavanju stanja likova, i Jesenja sonata (Höstsonaten, 1978) suptilno analiziraju intimne obiteljske odnose dok, dijelom autobiografski, Fanny i Alexander (Fanny och Alexander, 1982) predstavlja jedan od autorovih najlirskijih ostvaraja.
Rođeni u nedjelju dio je autobiografske trilogije u kojoj se Bergman bavi intimom obiteljskog života i odnosa spram roditelja ("Najbolje namjere", "Rođeni u nedjelju" i "Povjerljivi razgovori") sve u izdanju Disputa, Zagreb
Ingmar Bergman (1918 - 2007), sin luteranskog svećenika već je od najranije dobi bio izložen utjecaju religije i filozofske kontemplacije. Kao dijete pokazivao je osobit interes za književnost, kazalište i kinematografiju; u sedmoj godini dobio je na poklon minijaturno kazalište lutaka i »čarobnu lampu« za projiciranje »živih slika« što je, kako sam kaže, za nj predstavljalo događaj od dalekosežnog značaja. Već za studija književnosti i povijesti umjetnosti okušao se kao kazališni redatelj. Svjetsku slavu i ugled jednog od najistaknutijih i najintelektualnijih filmskih redatelja Bergman stječe djelima Sedmi pečat (Det sjunde inseglet, 1956) i Divlje jagode (Smultronstället, 1957). Prvi, s radnjom u srednjovjekovnoj Švedskoj, odlikuje se vizualnom simbolikom i slojevitom filozofskom problematikom (odnos čovjeka prema smrti), dok drugi predstavlja meditaciju protagonista o vlastitoj prošlosti. Bergmanovi sljedeći filmovi sve se izravnije, ali i hermetičnije, bave temama traganja za vlastitim identitetom i smislom života, odnosom prema smrti, vjeri i ljubavi te međuljudskom komunikacijom. Vrhunac tog razdoblja predstavljaju Tišina (Tystnaden, 1963) i Persona (1-966) u kojima redatelj istražuje granice razuma i ludila, komunikacije i potpune šutnje. Njegovi potonji - obiteljski - filmovi Krici i šaputanja (Viskingar och rop, 1972), s efektnom uporabom boje u oslikavanju stanja likova, i Jesenja sonata (Höstsonaten, 1978) suptilno analiziraju intimne obiteljske odnose dok, dijelom autobiografski, Fanny i Alexander (Fanny och Alexander, 1982) predstavlja jedan od autorovih najlirskijih ostvaraja.
(Bergman, Ingmar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. - 2026.)
