Dani brazilske kulture Brazilactica : portugalski jezik kroz vrijeme i prostor
Predavanje
04.05.2015. | ponedjeljak
Knjižnica Augusta Cesarca
Početak događanja: 17,30 sati
Multimedijalna dvorana
dr. sc. Arnalda Dobrić
http://tinyurl.com/q4tcoon
Predavanje prati razvoj portugalskog jezika od njegovih početaka na Iberskom poluotoku kroz putovanje u različite krajeve svijeta. Govorit će se o njegovom susretu s različitim jezicima u Europi i na drugim kontinenata te utjecajima koje su ti jezici imali na portugalski. Poseban dio predavanja bit će posvećen sličnostima i različitostima europske i brazilske varijante jezika kao najzastupljenijim idiomima.
O predavačici:
Dr. sc. Arnalda Dobrić, viša asistentica na Odsjeku za fonetiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta rođena je 18. srpnja 1975. u Zagrebu. Obranivši diplomski rad pod naslovom "Sistem grešaka prezbiakuzičara" 1999. g. završila je studij engleskog jezika i književnosti i fonetike. Prvi stupanj Verbotonalnog seminara završila je 1999.g. u Poliklinici SUVAG. Usavršavala se na različitim jednodnevnim seminarima iste tematike. Slobodni studij portugalskog jezika i književnosti završila je 2010. g. Od 2000. do 2011. na poslijediplomskom je znanstvenom studiju lingvistike (usmjerenje: fonetika). Kvalifikacijski rad pod naslovom "Prepoznavanje govornika na temelju govora" obranila je 2008., a doktorski rad pod naslovom "Funkcionalna mozgovna asimetrija triju tipova dvojezičnih govornika" 28.11.2011. U rujnu 2004. bila je na jednomjesečnoj ljetnoj stipendiji Instituta Camoes na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Lisabonu na usavršavanju portugalskog jezika. 2010. g. boravila je u Bragi u Portugalu na tromjesečnoj istraživačkoj stipendiji Instituta Camoes gdje je u CEHUM-u Sveučilišta Minho radila na doktoratu. Od 1. veljače 2004. radi kao znanstveni novak na projektu Neurolingvistički aspekti bilingvizma voditeljice prof. dr. sc. Vesne Mildner. Istodobno na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi kao asistentica i sudjeluje u izvođenju nastave od akademske godine 2004/2005. Od 2011. viša je asistentica na Odsjeku za fonetiku. Od 2000. do 2004. tajnica je časopisa Strani jezici. Objavila je nekoliko znanstvenih radova te radovima u koautorstvu ili aktivno sudjelovala na preko 15 domaćih i inozemnih skupova. Aktivno se služi hrvatskim (materinski), engleskim, portugalskim, talijanskim te francuskim jezikom. Pasivno se služi ruskim, slovenskim i latinskim jezikom.
O predavačici:
Dr. sc. Arnalda Dobrić, viša asistentica na Odsjeku za fonetiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta rođena je 18. srpnja 1975. u Zagrebu. Obranivši diplomski rad pod naslovom "Sistem grešaka prezbiakuzičara" 1999. g. završila je studij engleskog jezika i književnosti i fonetike. Prvi stupanj Verbotonalnog seminara završila je 1999.g. u Poliklinici SUVAG. Usavršavala se na različitim jednodnevnim seminarima iste tematike. Slobodni studij portugalskog jezika i književnosti završila je 2010. g. Od 2000. do 2011. na poslijediplomskom je znanstvenom studiju lingvistike (usmjerenje: fonetika). Kvalifikacijski rad pod naslovom "Prepoznavanje govornika na temelju govora" obranila je 2008., a doktorski rad pod naslovom "Funkcionalna mozgovna asimetrija triju tipova dvojezičnih govornika" 28.11.2011. U rujnu 2004. bila je na jednomjesečnoj ljetnoj stipendiji Instituta Camoes na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Lisabonu na usavršavanju portugalskog jezika. 2010. g. boravila je u Bragi u Portugalu na tromjesečnoj istraživačkoj stipendiji Instituta Camoes gdje je u CEHUM-u Sveučilišta Minho radila na doktoratu. Od 1. veljače 2004. radi kao znanstveni novak na projektu Neurolingvistički aspekti bilingvizma voditeljice prof. dr. sc. Vesne Mildner. Istodobno na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi kao asistentica i sudjeluje u izvođenju nastave od akademske godine 2004/2005. Od 2011. viša je asistentica na Odsjeku za fonetiku. Od 2000. do 2004. tajnica je časopisa Strani jezici. Objavila je nekoliko znanstvenih radova te radovima u koautorstvu ili aktivno sudjelovala na preko 15 domaćih i inozemnih skupova. Aktivno se služi hrvatskim (materinski), engleskim, portugalskim, talijanskim te francuskim jezikom. Pasivno se služi ruskim, slovenskim i latinskim jezikom.
http://www.amazonas.hr/brazilactica/raspored.html
