Deseta obljetnica (Književnog) Kulturnog lifta: novo izdanje i predavanje o liftovima u povijesti umjetnosti
Projekt
19.12.2025. | petak
Knjižnica Jelkovec
Početak događanja: 18:30
Odjel za odrasle
Lana Bunjevac
Foto: Clyfford Still: Row of Elevators / Izvor: KGZ
Novim izdanjem (Književnog) Kulturnog lifta obilježava se deseta obljetnica projekta koji je otprilike svaka dva tjedna donosio novi kulturni sadržaj u liftu Knjižnice Jelkovec Knjižnica grada Zagreba.
Novi broj ujedno je i zadnje izdanje, posvećeno temi lifta u povijesti umjetnosti. Autorica izdanja je sociologinja i novinarka Lana Bunjevac, koja će istom prigodom održati i predavanje na temu Liftovi u povijesti umjetnosti: prijelazni prostor između svjetova.
„Kad pomislimo na liftove, obično zamišljamo svakodnevni mehanizam - praktičan uređaj koji upravlja našim kretanjem u vertikali. No otkako su se gradovi krajem 19. stoljeća počeli dizati u visinu, lift je postao tehnologija koja je preoblikovala ne samo arhitekturu nego i način na koji umjetnici, filmaši i pisci zamišljaju prostor, tijelo i društveni poredak.
Prva putnička dizala slavila su se na svjetskim izložbama i u robnim kućama, najavljujući napredak i modernost. Njihove unutrašnjosti - često obložene ogledalima, poliranim mesingom i dekorativnim rešetkama - postale su minijaturne pozornice svakodnevnog života u visini. Umjetnici su bilježili tu fascinaciju, prikazujući liftove kao simbole tehnološkog optimizma, dok su arhitekti poput Louisa Sullivana, a kasnije i dizajneri Bauhausa, u njima prepoznavali ključne elemente nove, vertikalno orijentirane estetike.
No osim što su bili tehnološka inovacija, liftovi su uveli i novi psihološki i narativni prostor. U filmu i fotografiji brzo su postali dramaturški alat - stiješnjena kapsula u kojoj se odvijaju slučajni susreti, klasne napetosti ili trenuci suspensa. Moderni i suvremeni umjetnici iskoristili su tu liminalnost kako bi istražili teme društvene pokretljivosti, otuđenja i začudnosti; liftovi predstavljaju napredak, težnju i san o usponu, ali istovremeno prizivaju ideju automatizacije, nadzora i sažimanja ljudskog iskustva unutar metalnih zidova.“
Lana Bunjevac
__________
(Književni) Kulturni lift pokrenut je 2015. godine u Knjižnici Jelkovec na inicijativu Ive Klak Mršić i Saše Šimprage. Projekt je pokrenut po uzoru i u suradnji s Kulturnim liftom koji su osmislili Jelena Pašić i Matija Kralj u jednom od zagrebačkih nebodera u čijem je liftu povremeno postavljan kurirani kulturni sadržaj.
Otprilike svaka dva tjedna izmjenjuje se sadržaj u liftu knjižnice u naselju Novi Jelkovec, a nova izdanja povremeno prate i tribine na kojima gostuju autori ili autorice pojedinih izdanja. Specifičnost izdanja je književna dimenzija pa je naglasak programa na suvremenim piscima i spisateljicama iz Hrvatske, ali i drugim sadržajima. Grafička urednica je Petra Storić. U izdanjima (Književnog) Kulturnog lifta podjednako su zastupljeni kako već afirmirani autori iz Hrvatske i inozemstva, tako i amateri iz lokalne sredine. Po uzoru na Kulturni lift u Novom Jelkovcu, istu su stvar pokrenule i knjižnice u zagrebačkom Dupcu i Karlovcu.
Kroz deset godina predstavljeno je 237 izdanja u Knjižnici Jelkovec.
Sva nova izdanja mogu se pratiti na poveznici https://www.kgz.hr/.
Novi broj ujedno je i zadnje izdanje, posvećeno temi lifta u povijesti umjetnosti. Autorica izdanja je sociologinja i novinarka Lana Bunjevac, koja će istom prigodom održati i predavanje na temu Liftovi u povijesti umjetnosti: prijelazni prostor između svjetova.
„Kad pomislimo na liftove, obično zamišljamo svakodnevni mehanizam - praktičan uređaj koji upravlja našim kretanjem u vertikali. No otkako su se gradovi krajem 19. stoljeća počeli dizati u visinu, lift je postao tehnologija koja je preoblikovala ne samo arhitekturu nego i način na koji umjetnici, filmaši i pisci zamišljaju prostor, tijelo i društveni poredak.
Prva putnička dizala slavila su se na svjetskim izložbama i u robnim kućama, najavljujući napredak i modernost. Njihove unutrašnjosti - često obložene ogledalima, poliranim mesingom i dekorativnim rešetkama - postale su minijaturne pozornice svakodnevnog života u visini. Umjetnici su bilježili tu fascinaciju, prikazujući liftove kao simbole tehnološkog optimizma, dok su arhitekti poput Louisa Sullivana, a kasnije i dizajneri Bauhausa, u njima prepoznavali ključne elemente nove, vertikalno orijentirane estetike.
No osim što su bili tehnološka inovacija, liftovi su uveli i novi psihološki i narativni prostor. U filmu i fotografiji brzo su postali dramaturški alat - stiješnjena kapsula u kojoj se odvijaju slučajni susreti, klasne napetosti ili trenuci suspensa. Moderni i suvremeni umjetnici iskoristili su tu liminalnost kako bi istražili teme društvene pokretljivosti, otuđenja i začudnosti; liftovi predstavljaju napredak, težnju i san o usponu, ali istovremeno prizivaju ideju automatizacije, nadzora i sažimanja ljudskog iskustva unutar metalnih zidova.“
Lana Bunjevac
__________
(Književni) Kulturni lift pokrenut je 2015. godine u Knjižnici Jelkovec na inicijativu Ive Klak Mršić i Saše Šimprage. Projekt je pokrenut po uzoru i u suradnji s Kulturnim liftom koji su osmislili Jelena Pašić i Matija Kralj u jednom od zagrebačkih nebodera u čijem je liftu povremeno postavljan kurirani kulturni sadržaj.
Otprilike svaka dva tjedna izmjenjuje se sadržaj u liftu knjižnice u naselju Novi Jelkovec, a nova izdanja povremeno prate i tribine na kojima gostuju autori ili autorice pojedinih izdanja. Specifičnost izdanja je književna dimenzija pa je naglasak programa na suvremenim piscima i spisateljicama iz Hrvatske, ali i drugim sadržajima. Grafička urednica je Petra Storić. U izdanjima (Književnog) Kulturnog lifta podjednako su zastupljeni kako već afirmirani autori iz Hrvatske i inozemstva, tako i amateri iz lokalne sredine. Po uzoru na Kulturni lift u Novom Jelkovcu, istu su stvar pokrenule i knjižnice u zagrebačkom Dupcu i Karlovcu.
Kroz deset godina predstavljeno je 237 izdanja u Knjižnici Jelkovec.
Sva nova izdanja mogu se pratiti na poveznici https://www.kgz.hr/.
