Dodirni me svjetlom

Naša ovogodišnja tema Mjeseca hrvatske knjige bavi se fizikalnim svojstvima svjetlosti te njihovim posljedicama na društveni život i ponašanje ljudi. Stoga imate 2,99 792 458 x 10⁸ razloga za čitanje naših izloga.

Tmuran  kišni dan, budilica zvoni već treći put, a vi se niste naspavali i  jedva ustajete iz kreveta. Niste budni ni nakon treće kave, zijevate bez prestanka i teško se koncentrirate, a hvata vas i neka neobjašnjiva tjeskoba i nemir. Sve u svemu, pred vama težak je dan. Jeste li znali da je nedostatak dnevne svjetlosti jedan od mogućih krivaca za vaše tegobe?
Jakost, izloženost i boja svjetlosti (spektar boja) svojstva su svjetlosti koja posebno utječu na ljudsko zdravlje i ponašanje. Tako vaše „dnevne ili 24 satne cirkadijanske ritmove unutar tijela kontrolira glavni „cirkadijanski sat“ koji „podešava svoj rad prema prirodnoj smjeni dana i noći, odnosno svjetla i tame.“ (Martinis; Mikuta - Martinis, 2008.) Drugim riječima, humana fiziologija od variranja tjelesne temparature i srčanih ritmova, pa sve do krvnog tlaka i sekrecije endokrinih hormona upravo ovisi o ispravnosti funkcioniranja glavnog sata.
Razne socijalne situacije koje rezultiraju visokom razinom emocionalnog stresa kao i bolesna stanja  organizma mogu poremetiti vaš glavni sat. Putujete li često te prilikom putovanja prolazite kroz izmjenu vremenskih zona ili pak radite dugo u noć također riskirate  poremetiti svoj glavni sat i pri tome izazvati promjene u dnevnim ritmovima budnog stanja i spavanja. 
Dnevni ritmovi prema autorima Martinis i Mikuta - Martinis mogu se pomicati bez štetnih posljedica za zdravlje najviše jedan do dva sata dnevno. Dugotrajniji poremećaji  ciklusa spavanja mogu izazvati poremećaje u raspoloženju od blage depresije do drugih afektivnih smetnji. Poznato je da osobe koje pate od depresije imaju često i razne poremećaje spavanja.
Kako se interakcija svjetla s ljudskim tijelom „zbiva na atomsko - molekularnoj razini preko očiju i kože“ tako izloženost ljudi neprikladnom spektru svjetlosti može povećati učestalost glavobolja, iscrpljnost, stres kao i unutarnji nemir. (Martinis; Mikuta - Martinis, 2008.)  
Mnoga suvremena istraživanja bave se simptomima tzv. sezonske odnosne zimske potištenosti uvjetovane nedostatkom dnevne svjetlosti tijekom zimskih mjeseci. Dobivanje na težini, poremećaji sna, gubitak interesa za seks, osjećaj preopterećenosti te teškoće u koncentraciji samo su neki od simptoma spomenute zimske potištenosti.
Prema Leksikonu fizike vidljiva svjetlost sastoji se od dijela spektra elektromagnetskih valova u rasponu valnih duljina od 380 do 780 nm koje ljudsko oko razlikuje kao boje. Tako ljubičasta boja ima najmanju, dok crvena boja ima najveću valnu duljinu. Osim fizičkog utjecaja, boje utječu na naše osjećaje, raspoloženja te na nastajanje ili odsutnost emocija, smatra A. N. Kneževič. Simbolika boja te njihovo tumačenje razlikuju se od kulture do kulture. No, prema spomenutoj autorici odabirom boja poručujemo kakvi smo, odnosno one govore o našem karakteru i temperamentu. Tako crvenu nose aktivni, svjesni i energični, dok je plava boja karakteristična za smirenije ljude koji su k tome i pouzdani te marljivi i odgovorni  . . .  Dođite do naših izloga i saznajte što o vama govori boja koju volite i koju rado nosite. No, vjerujte nam imate još 2,99 792 458 x 10⁸ razloga za čitanje naših izloga tei dolazak u našu knjižnicu.


Izvori:
1.file:///C:/Documents%20and%20Settings/kgzzaki/My%20Documents/Downloads/Martinis%20(3).pdf
2. http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/845/
3. Lopac, V. Leksikon fizike. Zagreb : Školska knjiga, 2009.
4. Kneževič, A. N.  A što s maslinom? : pravila ponašanja i govor tijela. Zagreb : Mozaik knjiga, 2004.