Esperantski spomenar

UNESCO je 2017. godinu posvetio Lazaru Ludvigu Zamenhofu tvorcu međunarodnog jezika esperanta. To nije ni privi ni posljednji, ali je do sada jedini uspješni pokušaj stvaranja neutralnog međunarodnog jezika.
100 godina u životu nekog jezika je neznatan period, esperanto je međutim u tom vremenu uspio stvoriti svoju govorničku populaciju i književnost.
Hrvatski esperantisti se javljaju u esperantskom pokretu već od njegovog samog početka a prisutni su do danas. Zahvaljujući praktičnoj primjeni esperanta Zagreb je svojevremno igrao ulogu svetske esperantske kulturne metropole.
Zagrebački udžbenik esperanta adaptiran je na preko 40 jezika i to je bez sumnje naš najuspješniji udžbenik uopće.
Na tisuće ljudi u Hrvatskoj a posebno u Zagrebu je  učilo esperanto. Iz Zagreba se putovalo u svijet ali se u njega i dolazilo iz svijeta čuti „najljepši esperanto na svijetu“. 
Generacije mladih su odrastale u esperantskim klubovima ili učeći u školi taj jezik.