Espuma de nubes veloces / Lomljenje zraka
Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.
Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu. Bio je dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik” u Rovinju. Živi u Puli.
Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru” (zabranjenom 1980.). Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji Poezija naglas. Sa slikarima Zdravkom Milićem (Mala lirska kronika, 1989.) i Brunom Mascarellijem (Istarski rukopisi - Caligrafie istriane, 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa.
Uvršten je u domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: “Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica” (Pula 1989.) autorice Mirjane Strčić, “U ovom strašnom času” (Split 1992., Zagreb 1994.) Ante Stamaća i Ive Sanadera, “Żywe źródła” (Warszawa / Poljska 1996.) Łucje Danielewske, zatim “Mila si nam ti jedina...” (Zagreb 1998.) Josipa Bratulića - Stjepana Damjanovića - Vinka Brešića - Božidara Petrača..., “Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas” (Zagreb 2001.) Božidara Petrača, “Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana” (Zagreb 2007.) Ante Stamaća, "The Canon of Croatian Poetry 1450-2000" (SAD, 2015.) i u mnogim drugima, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu “Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća” Miroslava Šicela (Zagreb 1997.) i “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića (Zagreb 2004.). Zastupljen u "Hrvatskoj književnoj enciklopediji" i "Enciklopediji Matice hrvatske". Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika.
Do 1990. Boris Domagoj Biletić bio je članom uredništva časopisa za književnost “Istra” (Pula), Uredničkoga vijeća edicije “Istra kroz stoljeća” i djelatni član Čakavskoga sabora. Pokretač je i od osnutka (1996.) glavni i odgovorni urednik pulskoga časopisa za književnost, umjetnost i kulturu “Nova Istra”. Član Društva hrvatskih književnika (od 1988.) i njegove Uprave u nekoliko mandata te dopredsjednik DHK,[1] Hrvatskoga centra P.E.N.-a i član-radnik Matice hrvatske (od 1990.). Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika (uz Alda Klimana, Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića, Stjepana Vukušića i Tatjanu Arambašin), čiji je i prvi predsjednik (1990. - 1993.), Hrvatskoga kulturnog društva “Franjo Glavinić” iz Rovinja te jedan od pokretača rovinjskih “Šoljanovih dana”. Godine 1997. Biletić je bio gost-književnik međunarodne Zagrebačke slavističke škole, a 2003. pokreće Međunarodnu književnu manifestaciju “Pulski dani eseja”. Tijekom 2009. bio je urednikom književnosti u Vijencu Matice hrvatske. Godine 2018. pokreće i gl. je urednik e-časopisa za književnu kritiku „Stav“ (www.stav.com.hr). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim festivalima poezije i književnim skupovima.
Uz veći broj članaka, Biletić je za “Istarsku enciklopediju” (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.) napisao i opsežan prilog “Hrvatska književnost” (u Istri).
Izabrana bibliografija o njegovu književnom radu sadrži 100-tinjak jedinica.
Monografsko izdanje o autoru: "U ZNAKU KAIROSA: književna kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića" (Ceres, Zagreb, 2015.). Izabrala, sastavila i uredila Jelena Lužina.[2]
Od 2018. glavni je urednik obnovljene edicije "Istra kroz stoljeća". / www.wikipedia.hr
