Hoće li planet preživjeti čovjeka?

Predavanje 25.04.2024. | četvrtak Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva Početak događanja: 18:00 Noć knjige Hrvoje Prćić
Naš jedini plavozeleni planet, treći kamenčić od Sunca, predivna Zemlja, boluje od ubojitog kancerogenog parazita koji sebe naziva homo sapiens. Simptomi tog smrtonosnog oboljenja su enormno globalno zatopljenje, kojem svjedočimo svakodnevno, topljenje vječnog snijega i leda, podizanje razine oceana, klimatološke promjene, šesto izumiranje koje bilježimo u biljnom, a naročito životinjskom svijetu, enormno zagađenje rijeka, mora i oceana, kopna i zraka, bezočno krčenje šuma, iscrpljivanje resursa, a danas i sve veća opasnost od svjetskog kataklizmičkog rata. Može li čovječanstvo, suvremena uljudba, naći u sebi snage, znanja i mudrosti da zaustavi te samoubilačke procese i spasi i sebe i planet? Postoje li recepti da ne dođe do armagedona?

Hrvoje Prćić rođen je 1954. godine i iz Subotice je došao u Zagreb, gdje na PMF-u upisuje fiziku. Tijekom studija bio je glavni urednik “Heureke”, časopisa studenata fakulteta i započeo novinarsku suradnju s drugim časopisima. Nakon studija aktivno se počinje baviti publicističko-žurnalističkim radom, pretežno u domeni popularne znanosti. U “Večernjem listu” uređuje i piše "Kompjuter u kući", prvu rubriku o računalima u dnevnome tisku u tadašnjoj Jugoslaviji. Godine 1985. dobiva nagradu Narodne tehnike Zagreba za doprinos populariziranju znanosti. Ljubitelj je znanstvene fantastike, te je sudjelovao u utemeljenju Sfere, Društva za znanstvenu fantastiku, prve takve organizacije na ovim prostorima. Objavio je preko 1000 pripovjedaka, a piše i scenarije za stripove, radio-igre, surađuje u raznim stručnim publikacijama, bavi se enigmatikom... S mjesta direktora Vjesnikove press agencije prelazi u slobodnjake, uglavnom radeći za stručne znanstvene časopise, a 2003. godine postaje prvi glavni urednik hrvatskog izdanja znamenitog časopisa “National Geographic” i na tom mjestu ostaje idućih 20 godina, paralelno intenzivno radeći na popularizaciji znanosti, naročito ekologije i STEM područja. Utemeljio je nagradu „Žuti okvir“ kojom se odaju priznanja u 17 kategorija održivog razvoja, kako ih definiraju Ujedinjeni narodi.